26 Sep
2004
26 Sep
'04
6:48 p.m.
Dakle, ima li nekakva lista pitanja na koja bi se moglo odgovoriti ili je
prepušteno svakom da smisli neko pitanje i da odgovor?
Ja sam nekako više orjentiran programiranju u C/C++-u, nešto u shellu,
poznam nešto malo administraciju, onoliko koliko mi treba da si poštelam stroj,
nisam nikakav sysman, čisto da se ogradim ;-)
Postoji li negdje nekakav naputak kojim stilom treba pisati, koji karakter set
koristiti, formatiranje odlomaka ili nekakve druge smjernice kojh bi se trebalo
pridržavati?
Nemam previše vremena, ali naći ću nešto da odovorim na neko pitanje jer mi je
to jednostavnije nego odgovarati na jednostavna pitanja na grupi.
Berni.
27 Sep
27 Sep
7:26 p.m.
Bernard Čupić kaže:
Nemam previše vremena, ali naći ću nešto da odovorim
na neko pitanje jer mi je
to jednostavnije nego odgovarati na jednostavna pitanja na grupi.
Inteligentan zaključak. Zato sam i bio toliko dosadan na grupi :)
Bilo bi dobro da se napravi nešto tipa programa koji je Denis Lacković
napravio pa da si svatko preuzme set pitanja na koji zna odgovor pa da
se ne ponavljaju pitanja, odn. da se ne radi dvostruki posao. Vjerujem
da se to može jelte :)
--
I.
28 Sep
28 Sep
6:24 a.m.
On Mon, 27 Sep 2004, Igor Jagec wrote:
Bilo bi dobro da se napravi nešto tipa programa koji
je Denis Lacković
napravio pa da si svatko preuzme set pitanja na koji zna odgovor pa da
se ne ponavljaju pitanja, odn. da se ne radi dvostruki posao. Vjerujem
da se to može jelte :)
Toplo zagovaram ovu ideju. Ne samo zbog duplog posla vec da se vidi cijeli
tree kako napreduje, u ovisnosti od toga sta je vani a sta vec vraceno.
Isto tako bih usrdno zamolio da ko god da je admin ove liste stavi
reply-to da bude faq@workers, jerbo svaki put moram brisati osobu kojoj
odgovaram i keljiti adresu..
2:39 p.m.
On Tue, 2004-09-28 at 08:24, Ath'Erion wrote:
Isto tako bih usrdno zamolio da ko god da je admin ove
liste stavi
reply-to da bude faq@workers, jerbo svaki put moram brisati osobu kojoj
odgovaram i keljiti adresu..
I agree.
Nego, postoji li kakav popis pitanja ili da sami pretrazimo arhive i
potrazimo najcesca, pa da onda slozimo?
Meni odgovara i ovaj drugi nacin, samo bi se moglo desiti da vise ljudi
radi isti posao, sto nema smisla. Hocemo se podjeliti po temama? Npr.,
Xi, kernel i sl.? Mislim da bi tako bilo brze nego da sada otvaramo neki
site. Nama htino treba FAQ za prvu ruku, a onda bi se mogli baciti u
izradu weba/wiki-a. Ha, sto kazete?
7:01 p.m.
Ante Karamatic wrote:
On Tue, 2004-09-28 at 08:24, Ath'Erion wrote:
>Isto tako bih usrdno zamolio da ko god da je admin ove liste stavi
>reply-to da bude faq@workers, jerbo svaki put moram brisati osobu kojoj
>odgovaram i keljiti adresu..
I ovo je odlična ideja. Podržavam.
Ja bih se mogao pozabaviti dijelom oko C/C++ programiranja, kako instalirati
programe oz source distribucija, kako ga iskompajlirati, nešto o upotrebi
chekinstall-a, kako podesiti radnu okolinu isl.
Berni.
29 Sep
29 Sep
6:28 a.m.
On Tue, 28 Sep 2004, [ISO-8859-2] Bernard Čupić wrote:
Ja bih se mogao pozabaviti dijelom oko C/C++
programiranja, kako instalirati
programe oz source distribucija, kako ga iskompajlirati, nešto o upotrebi
chekinstall-a, kako podesiti radnu okolinu isl.
Ako se Ante slozi, ja bih uzeo Debian specific teme, instalacija,
odrzavanje, itd. Nakon toga - sta stignem, tj. s cime se prvo sukobim.
(Ante isto voli Debiana pa da mu ne ukradem lijepu temu. :)
--
_____ _____
\,, _\/_ ,,/ Ivo Elezovic "All we have to fear is fear itself!"
\_'||||'_/ therion.megatherion.com "And almost but not quite free
software."
/__\ ICQ: 308209058 "That too."
:||: Running at: "And binary only kernel drivers."
:__: Debian 3.1 @ 2.6.7 "Okay, yeah, that too."
"And..."
"---shush."
3:04 p.m.
Ath'Erion kaže:
Ako se Ante slozi, ja bih uzeo Debian specific teme,
instalacija,
odrzavanje, itd. Nakon toga - sta stignem, tj. s cime se prvo sukobim.
(Ante isto voli Debiana pa da mu ne ukradem lijepu temu. :)
Možete oba pokriti Debiana, ako je baš toliko pitanja vezano za tu
distru. Recimo, ja bih se rado pozabavio Slackom, ali baš i ne vidim
previše pitanja za Slack. Pkgtool, installpkg, removepkg, xwmconfig,
drugačije init skripte i sličnost sa BSD UNIX sustavima, to baš i nije
nešto previše teksta, ali dobro. Treba i toga s obzirom na toliku
najezdu novih Slackware-aša zahvaljujući pcchipu.
--
I.
10:51 p.m.
Bio je 29. Rujan 2004. u 17:04 kada je Igor Jagec <igorm5(a)vip.hr> napisao:
Ath'Erion kaže:
Ajde ako smo počeli dijelit teme, ja bi mogao uzet sylpheed, mplayer,
operu, a mogo bi nešto napisat i za fvwm, ako neće niko drugi.
Ako se Ante slozi, ja bih uzeo Debian specific
teme, instalacija,
odrzavanje, itd. Nakon toga - sta stignem, tj. s cime se prvo sukobim.
(Ante isto voli Debiana pa da mu ne ukradem lijepu temu. :)
Možete oba pokriti Debiana, ako je baš toliko pitanja vezano za tu
distru. Recimo, ja bih se rado pozabavio Slackom, ali baš i ne vidim
previše pitanja za Slack. Pkgtool, installpkg, removepkg, xwmconfig,
drugačije init skripte i sličnost sa BSD UNIX sustavima, to baš i nije
nešto previše teksta, ali dobro. Treba i toga s obzirom na toliku
najezdu novih Slackware-aša zahvaljujući pcchipu.
30 Sep
30 Sep
9:42 a.m.
Bio je 29. Rujan 2004. u 17:04 kada je Igor Jagec <igorm5(a)vip.hr> napisao:
Ath'Erion kaže:
Ajde ako smo počeli dijelit teme, ja bi mogao uzet sylpheed, mplayer,
operu, a mogo bi nešto napisat i za fvwm, ako neće niko drugi.
Ako se Ante slozi, ja bih uzeo Debian specific
teme, instalacija,
odrzavanje, itd. Nakon toga - sta stignem, tj. s cime se prvo sukobim.
(Ante isto voli Debiana pa da mu ne ukradem lijepu temu. :)
Možete oba pokriti Debiana, ako je baš toliko pitanja vezano za tu
distru. Recimo, ja bih se rado pozabavio Slackom, ali baš i ne vidim
previše pitanja za Slack. Pkgtool, installpkg, removepkg, xwmconfig,
drugačije init skripte i sličnost sa BSD UNIX sustavima, to baš i nije
nešto previše teksta, ali dobro. Treba i toga s obzirom na toliku
najezdu novih Slackware-aša zahvaljujući pcchipu.
10:37 a.m.
pozdraF
ja bi uzeja vmware cim uvatim vrimena..ucitavanje vmvarea sa windoza
na linux i josh bi obradija vnc server i vnc klijent...za nekih dvi
sedmice...i bash radjenje skripti u sluzhbi cgi-a... iako mislim da bi
najbolje bilo vidit koja su pitanja postavljana na newse i uvrstit
detaljne odgovore na njih..
On Thu, 30 Sep 2004, Dragan Leskovar wrote:
Bio je 29. Rujan 2004. u 17:04 kada je Igor Jagec
<igorm5(a)vip.hr> napisao:
Ath'Erion ka?e:
Ajde ako smo po?eli dijelit teme, ja bi mogao uzet sylpheed, mplayer,
operu, a mogo bi ne?to napisat i za fvwm, ako ne?e niko drugi.
_______________________________________________
Faq-workers mailing list
Faq-workers(a)linux.hr
http://lists.linux.hr/listinfo/faq-workers
Ako se Ante slozi, ja bih uzeo Debian specific
teme, instalacija,
odrzavanje, itd. Nakon toga - sta stignem, tj. s cime se prvo sukobim.
(Ante isto voli Debiana pa da mu ne ukradem lijepu temu. :)
Mo?ete oba pokriti Debiana, ako je ba? toliko pitanja vezano za tu
distru. Recimo, ja bih se rado pozabavio Slackom, ali ba? i ne vidim
previ?e pitanja za Slack. Pkgtool, installpkg, removepkg, xwmconfig,
druga?ije init skripte i sli?nost sa BSD UNIX sustavima, to ba? i nije
ne?to previ?e teksta, ali dobro. Treba i toga s obzirom na toliku
najezdu novih Slackware-a?a zahvaljuju?i pcchipu.
29 Sep
29 Sep
6:25 a.m.
On Tue, 28 Sep 2004, Ante Karamatic wrote:
Meni odgovara i ovaj drugi nacin, samo bi se moglo
desiti da vise ljudi
radi isti posao, sto nema smisla. Hocemo se podjeliti po temama? Npr.,
Xi, kernel i sl.? Mislim da bi tako bilo brze nego da sada otvaramo neki
site. Nama htino treba FAQ za prvu ruku, a onda bi se mogli baciti u
izradu weba/wiki-a. Ha, sto kazete?
Ja se slazem da u slucaju nuzde nije bas veliki problem proletiti kroz ovo
sto imamo, ali svejedno me zanima tko je fakticki odgovoran za odgovore -
tj ko ih dodaje na faqove stranice, i dali to zapravo netko radi. Smatram
da bez obzira na kvalitetu odgovora vec napisanih da bi hi trebalo ubaciti
na site i kad god netko pita na grupi - poslati ih tamo makar faq je sam
15% gotov, ili manje. Cisto da se stvori kultura posjecivanja faqa na
kojemu se radi i nadodaje.
--
_____ _____
\,, _\/_ ,,/ Ivo Elezovic "All we have to fear is fear itself!"
\_'||||'_/ therion.megatherion.com "And almost but not quite free
software."
/__\ ICQ: 308209058 "That too."
:||: Running at: "And binary only kernel drivers."
:__: Debian 3.1 @ 2.6.7 "Okay, yeah, that too."
"And..."
"---shush."
2:59 p.m.
Ante Karamatic kaže:
Nego, postoji li kakav popis pitanja ili da sami
pretrazimo arhive i
potrazimo najcesca, pa da onda slozimo?
STABLO:
----------------------------------------------------------------------
FAQ
1. Uvod
2. Predgovor
*
2.1. Što je FAQ
*
2.2. Tko ga je napravio, a tko još davno započeo
*
2.3. Čemu služi FAQ
3. Konvencije
*
3.1. Postanje na usenet i pisanje maila - netiquette
*
3.2. Što su to man stranice i kako se koriste"
*
3.3. Što su to info stranice i kako se koriste
*
3.4. Što je HOWTO i gdje se može naći
*
3.5. Što su to README i INSTALL fileovi i što u njima obično piše
*
3.6. Termini korišteni u ovom dokumentu
*
3.7. Linux vs "Linuxi" i Mandrake vs "mendrejksi" - jednom za
svagda
*
3.8. Kako čitati dokumentaciju i kako pristupati problemima
o
3.8.1. Debugiranje
o
3.8.2. Logovi
o
3.8.3. Lociranje problema, artikulacija pitanja i točan opis
poduzetih radnji
o
3.8.4. Pretraživanje WWW-a u potrazi za riješenjem problema
4. Osnove
*
4.1. Što je to GNU/Linux
*
4.2. Što su to distribucije i što one sadrže
*
4.3. Od Čega se sastoji jedan Unix sistem, kako se boota i kako se
logiramo na njega
*
4.4. Što su to particije i kako radimo sa PC particijama
o
4.4.1. fdisk(8)
o
4.4.2. parted(8)
o
4.4.3. fips
o
4.4.4. Partition Magic
*
4.5. Filesystemi, ext2/3, reiser, vfat, ntfs, nove nade: XFS, JFS
o
4.5.1. Kako podijeliti particije
o
4.5.2. Kako mountati vfat/ntfs/cifs/NFS/hfs...
*
4.6. Instalacija i njena priprema
o
4.6.1. Instalacija Debiana
o
4.6.2. Instalacija Mandrakea
o
4.6.3. Instalacija Gentooa
o
4.6.4. Instalacija Slackwarea
o
4.6.5. Instalacija Red Hata
o
4.6.6. Instalacija SUSE-a
o
4.6.7. Instalacija Knoppixa
o
4.6.8. Linkovi do svih distribucija i njihovih recenzija
*
4.7. Rad u bash shellu
*
4.8. Osnovne Unix naredbe
*
4.9. Odabir editora
o
4.9.1. vi
o
4.9.2. emacs
o
4.9.3. joe
o
4.9.4. pico
o
4.9.5. nano
o
4.9.6. nedit
o
4.9.7. kedit
o
4.9.8. gedit
*
4.10. Filesystem hierarhija ili sto je gdje na sistemu
*
4.11. File ownership i permissioni - unix osnove
*
4.12. Najpoznatiji paket manageri i formati paketa: rpm, deb, pkg
i klasični tarballovi
5. Osnovna konfiguracija sistema
*
5.1. Boot loaderi i njihovo uklanjanje, multiboot, tj. suživot
više OS-ova na jednom stroju
*
5.2. Postavljanje sistemskog i hardverskog sata
6. Grafičko sučelje pod Unix sistemima i userland programi
*
6.1. Što je to X server
*
6.2. Što su to window manageri
o
6.2.1. Windowmaker
o
6.2.1. Fvwm
*
6.3. Što su desktop environmenti
o
6.3.1. GNOME
o
6.3.2. KDE
o
6.3.3. XFCE
o
6.3.4. GNUSTEP
o
6.3.5. GNOME vs KDE
o
6.3.6. Mogu li se KDE i GNOME aplikacije istovremeno koristiti
*
6.4. Što je to GTK, QT, Motif, Xaw*, Xt, wxwindows, xlib
*
6.5. Ponašanje X11 programa, njihova interakcija sa serverom
*
6.6. X11 autentifikacija - xauth(1), .Xauthority, xdm, kdm, gdm, wdm
*
6.7. .Xresources, .Xdefaults i .xinitrc/.xsession
*
6.8. Web Browseri
o
6.8.1. Mozilla
o
6.8.2. Galeon
o
6.8.3. Opera
*
6.9. Uredski paket - OpenOffice
o
6.9.1. Kako instalirati hrvatski spell u OO
o
6.9.2. Gdje se može skinuti hrvatski lokalizirani OO
o
6.9.3. Naša slova u OO
o
6.9.4. Kompatibilnost sa MS office paketom
*
6.10. Mail readeri
o
6.10.1. Mozilla mail
o
6.10.2. Kmail
o
6.10.3. Sylpheed
o
6.10.4. Evolution
o
6.10.5. mutt(1)
o
6.10.6. mailx(1)
o
6.10.7. (X)emacs/Gnus
*
6.11. InterNetNews iliti Usenet
o
6.11.1. Mozilla
o
6.11.2. Pan
o
6.11.3. slrn
o
6.11.4. (X)emacs/Gnus
o
6.11.5. Lokalni i off line news spool
*
6.12. IRC, ICQ, micq...
o
6.12.1. XBitch
o
6.12.2. licq
*
6.13. Programi za video
o
6.13.1. Mplayer
o
6.13.2. Xine
o
6.13.3. aviplay
*
6.14. Programi za zvuk
o
6.14.1. Što je to ogg
o
6.14.2. xmms(1)
o
6.14.3. grip
*
6.15. Prženje CD medija
o
6.15.1. Help, ne prepoznaje mi pržilicu
o
6.15.2. Koji program izabrati za prženje
o
6.15.3. Što je cdrecord i kako je povezan sa ostalim programima
*
6.16. Obrada slika, gimp i ImageMagick, preglednici
*
6.17. P2P programi, gdje ih nabaviti i kako ih instalirati
o
6.17.1. xMule
o
6.17.2. aMule
o
6.17.3. edonkey
o
6.17.4. mldonkey
o
6.17.5. bittorrent
*
6.18. Fino podešavanje slike, X servera - geometrija, rezolucija,
dubina boja
*
6.19. GL, 2D i 3D akceleracija, XF86Config, xinerama, vendori:
nvidia, ati...
*
6.20. Miš: tipovi, brzina, akceleracija, X mouse, gpm(8), protokoli
*
6.21. Zanimljivi programi raznih namjena
*
6.22. Kako citati pdf fajlove
*
6.23. Igre
*
6.24. Fontovi: xfm(8), TrueType, Type1, fixni, proporcionalni,
konzolni, mkfontdir, ttmkfdir...
7. Razno
*
7.1. Recode(8) i iconv(1)
*
7.2. Rescue sistema kada nešto generalno pođe po zlu - scenariji i
savjeti
8. Networking
*
8.1. Modem
o
8.1.1 Externi i interni modemi
o
8.1.2 Winmodemi (softmodemi) - modemi koji zapravo nisu modemi
*
8.2. ISDN, PPP, DSL, PPPOE, Frame Relay, HDLC, ATM...
o
8.2.1. Kako podesiti pppd(8)
*
8.3. Ethernet/802.3, Token Ring, FDDI, 802.1Q, 802.1d, 802.2...
*
8.4. Mrezni file systemi
o
8.4.1. NFS
o
8.4.2. SMBFS/Samba, CIFS
o
8.4.3. AFS
o
8.4.4. Coda
o
8.4.5. NCP
*
8.5. NIS, LDAP, automounter
*
8.6. Network debug, ping, traceroute...
*
8.7. Firewalling, iptables(8) i gui wrapperi za iptables(8)
*
8.8. Ssh, telnet, scp, ftp, ntp i ostali mrezni klijenti
9. Sistemski servisi
*
9.1 Kako gasiti i paliti servise
*
9.2. sshd
*
9.3. sendmail/exim/postfix
*
9.4. (x)(rl)(p)inetd i njegovi servisi
*
9.5. Bind
*
9.6. Baze
o
9.6.1. Postgresql
o
9.6.2. MySQL
o
9.6.3. Oracle
*
9.7. LPD, LprNG vs CUPS, kako namjestiti printer
*
9.8. Kako filtrirati mail sa procmailom, a kako sa sieve
10. Development, programi i kompiliranje
*
10.1. Što je kernel i kako ga iskompilirati
o
10.1.1. Kernel boot - troubleshooting i česte boot opcije
*
10.2. Kompiliranje autoconf-based sourceva
*
10.3. Kompiliranje X poroject (Imake) based sourceva
*
10.4. Što je to kompajler, kako se zove, čemu služi
*
10.5. Što je to linker
*
10.6. CPPFLAGS, LDFLAGS, LD_RUN_PATH, LIBS, CC, CFLAGS...
*
10.7. Makefile
*
10.8. Gdje pronaći API dokumentaciju, kako koristiti perl i CPAN
*
10.9. 10.9. Python, Perl, C, PHP, Java, C++
*
10.10. Kako prijaviti neuspješno kompiliranje
*
10.11. Kako koristiti gdb(1), ltrace(1) i strace(1)
*
10.12. Objašnjenje češćih gcc/ld compile errora
*
10.13. Objašnjenje kriptičnih error outputa
*
10.14. Editor, IDE, RAD
11. Vendor/Distribution specific problemi i alati
*
11.1. Debian
*
11.2. Mandrake
*
11.3. SUSE
*
11.4 Red Hat
12. Hardware vendori i driveri - NVidia, ATI, IBM, Lucent, Cisco...
13. Zaključci, filozofija, humor
14. Zahvale i EOF
1. Uvod
Ovdje ide uvod koji ce napisati Miroslav Zubcic.
2. Predgovor
Ovdje ide tekst predgovora.
2.1. Što je FAQ
Odgovor na pitanje što je FAQ
2.2. Tko ga je napravio, a tko još davno započeo
Odgovor na pitanje tko ga je napravio, a tko zapoceo. Ovdje idu krediti
Mozgyu.
Evo par tagova da se vidi da je HTML. :-)
2.3. Čemu služi FAQ
Faq služi tome i tome.
-------------------------------------------------------------------------
MOJ URADAK:
-------------------------------------------------------------------------
OPĆENITO I NAJOPĆENITIJE O LINUXU
P: Što su to Linuksi? Imam nekakvi Linuks i na CD-u piše Mandrake, dali
je to možda Linuks?
O: Linux, 1. lice jednine, sa X na kraju, jest kernel (jezgra)
operativnog sustava, dok je Mandrake distribucija. Linux je UNIX sličan
operativni sustav nanovo napisan (engl. From scratch), dok su BSD-ovi
geneološki UNIX-i ali u sebi danas više ne sadrže niti jednu liniju
originalnog UNIX koda tako da po toj logici i današnji BDS-ovi spadaju u
UNIX slične sustave.
P: Što je to GNU?
O: GNU is Not Unix, skraćeno GNU, je_______________________
P: Što je to distribucija?
O: Linux distribucija, skraćeno distra, to je operativni sustav pogonjen
GNU softverom i Linux kernelom.
P: Dali je Linux besplatan?
O: Je i nije. Točnije, Linux je slobodan za redistribuciju i korištenje,
što istovremeno ne znači da je besplatan, ali može biti. Ono što obično
distributeri naplaćuju (ako naplaćuju) jest usluga, odn. podrška (pomoć
pri instalaciji, korištenju i održavanju sustava). Dakle, ne naplaćuje
se proizvod već usluga. Ukoliko vam nije potrebna takova usluga, tada bi
u vašem slučaju imalo smisla govoriti kako je Linux besplatan, ali
nemojte u praksi previše upotrebljavati tu riječ (besplatan) jer zvuči
uvredljivo i poprima konotaciju ne valjanog proizvoda.
P: Što je to GNU GPL licenca i koja su ograničenja?
O: ______________________________________
P: Dali je možda Linux jeftina, odn. besplatna, zamjena za Windowse?
O: Nipošto. Pojedine inačice budu skuplje u odnosu na Windows pandana i
tu se uglavnom radi o serverskim inačicama pojedinih distributera. Mnoge
svjetske poznate internetske stranice su postavljene na Linux serverima
(npr. www.google.com), što dovoljno govori o kvaliteti Linux baziranih
softverskih rješenja.
P: Koji su prve vidljive pozitivne karakteristike Linuxa?
O: Virtualni desktop, select/middle-click umjesto standardne copy/paste
metode (koja je također podržana) i kliženje (scrollanje) prozora pomoću
kotačića u kojem se nalazi pokazivač miša su već prve karakteristike
koje bi vas mogle učiniti ovisnikom o Linuxu ;^)
P: Dali je Linux težak za instalaciju, podešavanje i korištenje?
O: Za instalaciju ovisi od distribucije do distribucije, a što se
korištenja tiče nije. Čak su mnoga istraživanja pokazala kako su potpuno
informatički nepismeni korisnici brže svladavali Linux u odnosu na
Windowse. Primjerice, instalacija distribucija Mandrake, SuSE i
RH/Fedora je dosta jednostavnija u odnosu na WinXP. Mada, nemojte
zaboraviti da instalacija i podešavanje ionako spadaju u napredno
korištenje računala.
P: Dali mogu pod Linuxom pokretati programe pisane za Windows?
O: Da, može se kroz brojne kvalitetne emulatore, doduše ne s jednakom
kvalitetom kao na izvornoj platformi i ne apsolutno sve programe, ali
mogu se emulirati mnogi popularni programi i to na razini
upotrebljivosti, a neki i više od toga. Neki emulatori su komercijalni i
pružaju podršku za neke softverske pakete (MS Office, Photoshop...)
P: Dali za Linux postoji dovoljno kvalitetnog softvera?
O: Za Linux postoje brojna kvalitetna softverska rješenja, komercijalna
i slobodna, i sasvim sigurno mogu zadovoljiti potrebe velike većine
korisnika raznih profila.
P: Dali je Linux upotrebljiv za desktop korisnike?
O: Da, svakako da jest. Linux danas sretno koriste brojni desktop
korisnici, i out of the box dolazi sa više kvalitetnog desktop softvera
u odnosu na Windowse. Primjerice, sljedeća softverska rješenja:
Open Office besplatni pandan za MS Office
Mozilla web preglednik, ima i Win inačica
Pan besplatni pandan za Forte Agent
GQView besplatni pandan za ACDSee Viewer, liči na ver. 2.x
Gimp besplatni pandan za Photoshop
mogu udovoljiti velikoj većini zahtjeva koje postavljaju brojni profili
desktop korisnika.
P: Ima li kvalitetnih igara za Linux kao što ima za Windowse?
O: Nažalost, ovo je jedan od najvećih nedostataka Lunuxa u odnosu na
Windowse (uz Win modeme), ali to istovremeno ne znači da nećete moći
pokrenuti svoje omiljene igrice i pod Linuxom. Postoje kvalitetne igre
pisane za Linux (Americas Army), dok se također brojni popularni naslovi
mogu emulirati kroz brojne emulatore, ne komercijalne i komercijalne.
Dakle, moguće je igrati se na Linuxu ali je još uvijek tu Windows u
velikoj prednosti, što naravno ne znači istovremeno da je Linux
neupotrebljiv u tu svrhu.
P: Zašto da koristim slobodan softver kad već imam ilegalne verzije
kvalitetnih komercijalnih softverskih rješenja, a ionako me neće nitko
kazneno goniti za to?
O: Ako niti zbog čega drogoga onda to činite barem iz razloga da
podržite razvoj brojnih entuzijasta koji se bave razvojem slobodnog
softvera, i koji to čine za dobrobit čovječanstva. Na taj način ćete
opravdati njihove velike intelektualne napore. I ako budete ikada u
mogućnosti, donirajte makar skromnu svotu za razvoj slobodnog softvera
jer time znatno doprinosite razvoju slobodnog softvera, a i činite
lijepu gestu.
P: Koje su prednosti Linuxa u odnosu na Windows?
O: Brojne. ___________________________________
P: Koji su nedostaci Linuxa u odnosu na Windowse?
O: Lošija podrška za desktop hardver (ponajviše Win modeme), nedostatak
igara i nedostatak nekih popularnih aplikacija koje su pisane jedino za
Windowse (Auto CAD, Photoshop, Dream Weaver...). Sve navedeno ne znači
istovremeno da je Linux neupotrebljiv u te namjene.
P: Ima li Linux možda grafičko sučelje?
O: Da, ima. Koristi grafički podsustav zvan X Window system koji koristi
arhitekruru server – klijent. X server obavlja mnoge kompleksne zahtjeve
koje mu zadaje X klijent.
P: Dali je Linux teži za korištenje od Windowsa?
O: Za korištenje uglavnom nije (ovisi od distribucije do distribucije i
o prirodi posla), ali za podešavanje uglavnom jest. Imajte na umu da
instalacija i podešavanje spada u naprednije korištenje računala. Uz
brojnu kvalitetnu dokumentaciju i uz brojne news grupe, to svakako nije
nepremostiva prepreka za bilo kojeg novopečenog Linuxaša ;^)
Složenost podešavanja ovisi od distribucije do distribucije, a najlakše
distribucije za instalaciju i podešavanje su redom: Mandrake, SuSE i Red
Hat (odn. Fedora Core). Postoje i brojni kvalitetni grafički alati za
podešavanje sustava, ali nastojte vaš sustav podesiti ručno ako je to
ikako moguće jer tada imate potpunu kontrolu nad sustavom i tako ćete
uvijek znati sami otkloniti eventualni kvar jer vas grafički alati neće
obavijestiti kakve su promjene napravili i gdje. Samim time ćete se
približiti UNIX načinu rada, što je itekako poželjno za Linux korisnika.
P: Dali je Linux bolji od Windowsa?
O: Ne postoji bolji i lošiji već pobjednik u pojedinim kategorijama. Sve
ovisi o profilu korisnika koji bi koristio određeni operativni sustav,
odn. o prirodi posla koji bi se obavljao.
P: Dali je moguće imati Linux i Windows zajedno na jednome hard disku,
bez da Linux ometa rad mojeg Windows sustava?
O: Da. To se zove dual boot. Potrebno je imati razdvojene particije, a
za ostalo će se pobrinuti vaš boot menadžer (Lilo ili Grub, eventualno
Windows boot menadžer ako znate ispravno konfigurirati C:\BOOT.INI
datoteku).
P: Kako kreirati dual boot?
O: Jednim od alata za particioniranje. Partition Magic (Windows),
Qtparted (Linux), eventualno alatom za particioniranje kojim dolazi vaša
distribucija (pojavi se prilikom standardne instalacijske procedure).
Najjednostavnije je to napraviti sa komercijalnim rješenjem zvanim
Partition Magic, ali imajte na umu da kada ovo činite da *obavezno*
morate načiniti rezervnu kopiju (back up) svih vaših podataka jer niti
Partition Magic nije 100% siguran.
P: Dali je moguće pristupiti Windows particiji sa Linuxa?
O: Da, naravno da je moguće, i to bez ikakove bojazni da ćete naškoditi
vašim FAT32 odn. NTFS particijama. Moguće je i pisanje i čitanje sa
istih. Jedino ograničenje jest što generička podrška za pisanje po NTFS
particijama još uvijek nije dovoljno testirana da bi mogla biti puštena
u eksploataciju, međutim postoje neka softverska rješenja koja
garantiraju ne destruktivno pisanje po NTFS particijama. Po FAT32 možete
pisati bez ikakove bojazni da ćete naškoditi podacima na toj particiji.
P: Dali je moguće pristupati i razmjenjivati podatke sa Windows mrežama?
O: Naravno da je moguće. Zamislite si kakav bi bio internet da to kojim
slučajem nije moguće, jer isti sačinjava mnoštvo heterogenih mreža
:)Dakle, razmjena podataka između Linuxa i bilo koje druge platforme
(Win, Mac, *BSD, OS/2, BeOS...) teče glatko. Pristupati Windows mrežama
se može vrlo lako sa odgovarajućim softverom (Samba).
P: Dali sam na Linuxu sigurniji od virusa, crva, trojanskih konja i
ostalih malicioznih programa?
O: Da, to je točno, međutim to istovremeno ne znači da ste i 100%
sigurni, ali vjerojatnost infekcije istima je kudikamo manja u odnosu na
Windows platformu.
P: Kojim programom defragnementirati disk pod Linuxom?
O: Niti jednim :) Na Linuxu možete slobodno zaboraviti na fragmentaciju
datotečnog sustava jer se bilo koji od datotečnih sustava toliko malo
fragmentira da je to zanemarivo.
P: Bilo koji od datotečnih sustava? Zar Linux ima više datotečnih sustava?
O: Da. Na Linux radi sa više datotečnih sustava, a u praksi ćete se
najčešće susresti sa sljedećima: Ext2, Ext3 i ReiserFS. Nisu to svi
datotečni sustavi ali su najčešći.
P: Koji datotečni odabrati na Linuxu?
O: Ako odaberete bilo koji, nećete pogriješiti. Ako niste sigurni koji,
ostavite podrazumijevani (najčešće Ext3 i ReiserFS).
P: Koje su karakteristike datotečnih sustava pod Linuxom?
O:
P: Koja distribucija za početnika?
O: Mandrake, eventualno SuSE. Za probu je dobar i Knoppix ili Mandrake
Move. Ove zadnje dvije distribucije su tzv. Live distribucije, odn. one
koje se podižu sa CD odn. DVD medija i nije potrebna instalacija na hard
disk. Ne postoji apsolutno nikakav rizik da napravite štetu bilo kojem
instaliranom operativnom sustavu, tako niti Windowsima.
P: Dali su Debian i Slackware najbolje distre?
O: Ne postoji bolja i lošija distra. Sve je to “ispod haube” GNU softver
upogonjen Linux kernelom, ali da razlike postoje, to svakako stoji.
Svaka distribucija ima svoju ciljanu publiku, i svaki korisnik bi trebao
sam s vremenom sam otkriti koja distribucija bi bila optimalno rješenje
za njega. Ali jedno je sigurno, najbolja je ona distribucija koju si
najbolje podesite :) Mali savjet: nemojte dirati sustav koji radi. Na
engleskom: Don't fix it if it ain't broken ;) Dakle, nemojte skakati od
distribucije do distribucije ako ste već postojeću podesili svojim
potrebama i ako sve radi stabilno.
P: Dali je to istina da je Mandrake distribucija za “luzere”? :)
O: Nikako. Besmislica. Pa i u gornjem pitanju je lijepo naglašeno da
nema bolje i lošije distre te da je svaka prilagođena za određeni profil
i tip korisnika.
P: Što je to root?
O: Administrator sustava, super korisnik, korisnik koji ima neograničen
pristup sustavu. Svi UNIX slični operativni sustavi, tako i Linux, su
višekorisnički sustavi na kojima postoje 2 tipa korisnika, i to: običan
korisnik i super korisnik (root). Super korisnik je samo jedan, dok
običnih korisnika može biti više. Sve što možete obaviti kao običan
korisnik, obavite to tako i koristite root ovlasti što je manje moguće
iz siguronosnih razloga. Kao običan korisnik ne možete načiniti nikakovu
štetu samome sustavu koji koristite, dok kao root možete.
P: Kako postati root?
O: Na dva načina, i to:
Prvi način, prilikom podizanja sustava:
$ login: root
$ password: <upisati root lozinku koju ste zadali prilikom instalacije,
bez ovih zagrada dakako>
# <-- znak ljestve (#) će se zamijeniti znak dolar ($) u vašem terminalu
ili tekstualnoj konzoli kada postanete root.
Drugi način, kada je sustav već pokrenut:
$ su
$ password: <root lozinka>
#
P: Kako instalirati softver na Linux?
O: Na 2 načina: paketnim mehanizmom i kompajliranjem binarnog paketa.
Prvi način je jednostavniji i kvalitetniji, ali problem je što nećete
uvijek pronaći paket za softver koji vam treba pa ćete morati to
alternativnom metodom. Najčešće korišteni paketni mehanizam je rpm
(Redhat Package Menager) kojeg koriste Red Hat, Mandrake, SuSE,
Conectiva i brojne druge distribucije. Instalacija:
# rpm -Uvh ime_paketa.rpm
# rpmbuild --rebuild ime_paketa.src.rpm
# rpm --rebuild ime_paketa.src.rpm --> na starijim sustavima
Detaljnije:
# man rpm
.src.rpm je source rpm paket, i njega skidate onda kada ne postoji rpm
paket za vašu distribuciju, ta ga gore opisanom metodom rebuildate.
Osvježavanje, odn. nadogradnja postojećih paketa:
# rpm -Fvh ime_paketa.rpm
To se koristi kada npr. skinete patcheve za svoju distribuciju pa je
želite nadograditi.
Ukoliko koristite Mandrake distribuciju, ona dolazi sa fantastičnim
alatom zvanim: urpmi. To je zapravo rpm sustav sa alatom koji rješava
međuovisnosti među paketima. Instalacija i deinstalacija su još
jednostavniji nego sa običnim rpm sustavom:
# urpmi ime_paketa.rpm --> instalacija
# urpme ime_paketa.rpm --> deinstalacija
Napomena: urpmi radi samo sa CD/DVD instalacijskim medijom distribucije,
Mandrake Club repozitorijem paketa (komercijalna usluga) i ostalim
neslužbenim Mandrake repozitorijima. Neslužbene Mandrake repozitorije je
potrebno ručno podesiti. Sa Mandrake distribucijom dolazi i rpm drake (u
sklopu Mandrake kontrolnog centra) koji je u stvari frontend za urpmi.
Alternativni način instalacije jest kompajliranje binarnih paketa.
Uglavnom dolaze u tar.gz ili .bz2 arhivama. Otpakiravaju se na sljedeći
način:
# tar xjvf ime_arhive.bz2
# tar xzvf ime_arhive.tar.gz
Način instalacije nije uvijek isti te je prije instalacije potrebno
pročitati upute za instalaciju. Obično se nalazi u korjenskom datotečnom
sustavu otpakirane arhive. Postupak instalacije softvera najčešće bude
sljedeći:
# ./configure
# make
# make install
RAD U GRAFIČKOM OKRUŽENJU
P: Dali će mi na Linuxu biti prepoznata grafička kartica?
O: Da, hoće. Bilo koja grafička kartica da je u pitanju, sigurno ćete
imati podršku za 2D akceleraciju što se dobije generičkim driverima iz
samoga kernela (vesa, nv itd.), dok za 3D grafiku je obično potrebno
imati upravljačke programe od strane proizvođača vašega grafičkog čipa
(ATI, nVidia, Matrox, S3...).
P: Imam grafičku karticu sa nVidia GeForce čipom, kako instalirati
upravljačke programe?
O: Veoma jednostavno, otvoriti terminal ili konzolu i učiniti sljedeće:
# init 3
# cd usr/local/src --> pretpostavimo da ste source kopirali ovdje
# sh NVIDIA-Linux-x86-1.0-6111-pkg1.run
<enter> <enter> <enter> ... slično kao na Windowsima sa Next ;^)
Naravno, cijelo vrijeme čitati što nam piše na ekranu glede uputa i
dokumentacije.
Sljedeći korak će biti preinaka XF86Config odn. xorg.conf datoteke kako
slijedi:
Zamijeniti liniju
“nv” ili “vesa” (ovisi o sistemu) Device odjeljku sa
“nvidia”
Također u Module odjeljku morate imati liniju:
Load "glx"
Te u toj istoj sekciji, ako postoje, ukloniti sljedeće linije:
Load "dri"
Load "GLcore"
Za detalje konzultirati: /usr/share/doc/NVIDIA_GLX-1.0/README.
Kad ovo jednom naučite, to je svega pola minute posla ;^)
P: Imam karticu sa nVidia GeForce čipom, kako podesiti TV out?
Prije svega morate instalirati NVIDIA upravljačke programe. Dalje,
preurediti odjeljak Device u vašem XF86Config ili xorg.conf kako je
opisano u dokumentaciji (/usr/share/doc/NVIDIA_GLX-1.0/README).
Orjentacioni primjer:
Section "Device"
Identifier "VESA Framebuffer"
Driver "nvidia"
VideoRam 131072
Option "DPMS"
Option "IgnoreEDID" "1"
VideoRam 131072
Option "NvAGP" "1"
Option "TwinView"
Option "SecondMonitorHorizSync" "30-50"
Option "SecondMonitorVertRefresh" "60"
Option "MetaModes" "1024x768, 1024x768; 800x600, 800x600;"
Option "TwinViewOrientation" "Clone"
Option "TVOutFormat" "COMPOSITE"
Option "ConnectedMonitor" "CRT, TV"
Option "TVStandard" "PAL-B"
Option "TVOverScan" "0.65"
# Insert Clocks lines here if appropriate
EndSection
Nakon toga ponovno pokrenete X-e (CTRL+ALT+BACK SPACE) i to je to. Ništa
lakše ;^)
P: Kako podesiti kotačić na mišu?
O: XF86Config, odn. xorg.conf, odjeljak InputDevice te tamo zamijeniti
nazivne (defaultne) vrijednosti sa sljedećim:
Option "Protocol" "IMPS/2"
Option "ZAxisMapping" "4 5"
P: Ne vidim kvačice pod X-ima. Kako ručno podesiti raspored tipkovnice?
O: XF86Config, odn. xorg.conf, odjeljak InputDevice te tamo zamijeniti
nazivne (defaultne) vrijednosti sa sljedećim:
Option "XkbRules" "xfree86"
Option "XkbModel" "pc105"
Option "XkbLayout" "bs"
P: Kako ručno podesiti frekvenciju osvježavanja monitora?
O: XF86Config, odn. xorg.conf, odjeljak Monitor te tamo zamijeniti
nazivne (defaultne) vrijednosti sa vrijednostima iz dokumentacije vašeg
monitora. Orjentacioni primjer za Samsung SyncMaster 757NF, 17'' CRT
monitor:
HorizSync 30.0 – 96.0
VertRefresh 50-96
Alternativno možete koristiti program xvidtune koji pokrećete
ukucavanjem istoimene naredbe kao root, ukoliko vaša distribucija dolazi
sa istoimenim programom. Mada, mnoge neke distribucije dolaze sa
vlastitim konfiguracijskim alatima (Mandrake, SuSE, Red Hat odn. Fedora
Core) te bi bilo preporučljivo proučiti dokumentaciju vašeg distributera.
Napomena: dobro proučite dokumentaciju vašeg monitora jer u suprotnom
teoretski možete trajno oštetiti vaš monitor.
INTERNET, E-MAIL, USENET I OSTALA ON-LINE ZABAVA
P: Ne radi mi modem pod Linuxom, kako ga podesiti?
O: Ukoliko se radi o hardverskom modemu koji se spaja na COM port pod
DOS-om (na Linuxu ttyS), tada nije potrebna nikakova instalacija već
samo kreirati simbolički link na vaš uređaj (ukoliko to niste učinili
prilikom instalacije). Postupak je trivijalno jednostavan, orjentacioni
primjer:
# ln -s /dev/ttyS0 /dev/modem
Napomena: provjeriti na koji port vam je modem spojen.
Oznake za portove:
ttyS0 = COM1
ttyS1 = COM2
ttyS2 = COM3
...
Ukoliko imate softverski modem, tada je instalacija modema bitno
drugačija ukoliko je modem uopće podržan, stoga je preporuka ukoliko
želite sa Linuxom na internet putem dial-up sustava, da si nabavite
hardverski modem. Uglavnom, postoje softverski Win modemi koji su
podržani pod Linuxom, od kojih su najpoznatiji oni sa Conexantovim
chipsetom.
P: Kako podesiti vezu za internet i kojim programom se spojiti?
O: Ovisi o vrsti veze kojom se spajate na internet. Najjednostavniji
način za spajanje je pomoću popularnog programa kppp koji standardno
dolazi sa KDE grafičkim okruženjem, obično se nalazi u paketu
kdenetwork. Postoje i alternativni GUI alati kao i komandno-linijski od
kojih su najpoznatiji wvdial i ppp.
P: Koje parametre koristiti za uspostavu veze?
O: Preporuka: koristiti kppp. Ukoliko se odlučite za ppp ili wvdial
program, evo orjentacionog primjera za Carnet vezu:
Kernel mora imati sljedeće postavke:
CONFIG_SERIAL=y
CONFIG_PPP=m
CONFIG_PPP_ASYNC=m
CONFIG_PPP_DEFLATE=m
CONFIG_PPP_BSDCOMP=m
Potrebni su paketi:
ppp
(opcionalno wvdial)
Treba kreirati /etc/ppp/peers/cmu datoteku sa sljedećim sadržajem:
ttyS0 # uredjaj-modem(S0 ili S1 za vanjski,S2 ili S3 za interni)
115200 # serijski port na 115200 bauda
crtscts # hardverska kontrola toka
noauth # ISP se ne treba autentificirati
defaultroute # ISP postavlja standardnu rutu
usepeerdns # koriste se ISP postavke DNSa
connect '/usr/sbin/chat -v -s -f /etc/ppp/chat-cmu'
te zatim kreirati datoteku /etc/ppp/chat-cmu sa sljedećim sadržajem:
TIMEOUT 500
ABORT "VOICE"
ABORT "BUSY"
ABORT "NO DIALTONE"
ABORT "NO ANSWER"
ABORT "NO CARRIER"
"" ATZ
OK ATX3M0
SAY "\nZovem CMU!\n"
OK ATDT076767676
CONNECT \c
HANGUP ON
sername: korisnik.domena
assword: lozinka
ppp
SAY "\nPodizem ppp!\n"
Obratite pažnju na to da korisnik.domena zamijenite svojom korisničkom
oznakom u sustavu CARNetovih modemskih ulaza, koja je oblika:
korisnicko_ime.domena_ustanove. Loznika zamijenite svojom lozinkom.
Na CMU se spaja (obično s root korisničnog računa) naredbom "pon cmu", a
odspaja naredbom "poff".
Spajanje pomoću Wvdial još je jednostavnije.
U datoteku /etc/wvdial.conf se napiše:
[Dialer Defaults]
New PPPD
Modem = /dev/ttyS0
Baud = 115200
Init1 = ATZ
Init2 = ATX3M0
[Dialer cmu]
Phone = 076767676
Username = korisnik.domena
Password = lozinka
Obratite pažnju na to da korisnik.domena zamijenite svojom korisničkom
oznakom u sustavu CARNetovih modemskih ulaza, koja je oblika:
korisnicko_ime.domena_ustanove. Loznika zamijenite svojom lozinkom.
Na Internet se spaja s root korisničkog računa naredbom "wvdial cmu", a
odspaja prekidanjem istog kontrolnom tipkom CTRL-C.
2) Ukoliko imate ISDN uređaj:
Za standardni pasivni interni ISDN modem (HiSax kompatibilan) postavke
za kernel su:
CONFIG_ISDN=m
CONFIG_ISDN_BOOL=y
CONFIG_ISDN_PPP=y
CONFIG_ISDN_PPP_VJ=y
CONFIG_ISDN_MPP=y
CONFIG_ISDN_PPP_BSDCOMP=m
CONFIG_ISDN_DRV_HISAX=m
CONFIG_ISDN_HISAX=y
CONFIG_HISAX_EURO=y
CONFIG_HISAX_MAX_CARDS=1
CONFIG_HISAX_HFC_PCI=y
CONFIG_HISAX_W6692=y
Potrebni paketi su:
ipppd
isdnlog
isdnlog-data
isdnutils
isdnutils-base
isdnutils-doc
isdnutils-xtools
isdnvboxclient
isdnvboxserver
Konfiguracija je sljedeća:
U datoteci /etc/isdn/device.ippp0 potrebno je postaviti:
LOCALIP i REMOTEIP na dvije IP adrese iz privatnog raspona adresa (npr.
10.0.0.1 i 10.0.0.2 da budu različite od svih) lokalnih adresa.
LOCALMSN na MSN broj koji ćete koristiti za izlazne pozive
REMOTEMSN na CMU MSN broj: 076767676
te kasnije isdnctrl huptimeout na vrijednost 0
Zatim u datoteci /etc/isdn/ipppd.ippp0 promjenite name u vlastito
korisničko ime, i naposljetkuu datoteci /etc/ppp/pap-secrets samu
lozinku u sljećem formatu:
korisnik.domena * lozinka
Na CMU se spaja s root korisničkog računa naredbom: "isdnctrl dial
ippp0", a odspaja naredbom "isdnctrl hangup ippp0".
P: Dobijam poruku No dial tone, kako to riješiti?
O: Ovisi o programu koji koristite. Ukoliko se radi o programu kppp,
tada je potrebno otići u sljedeći meni: Configure – Modem – Modem
Commands, i tu pod Initialization String 2 upisati ATX3. Ukoliko se radi
o programu wvdial, tada u /etc/wvdial.conf ubaciti taj string na
određeno mjesto, npr. Init2 = ATX3.
UPRAVLJANJE SA DATOTEKAMA, DIREKRORIJIMA, KORISTICIMA I GRUPAMA
P: Midnight Commander zaboravlja zadnji posjećeni direktorij prilikom
izlaska, kako to podesiti?
O: Kreirati datoteku ~/.bashrc (ukoliko ista nije već kreirana) i u nju
upisati sljedeće:
alias mc='. /usr/share/mc/bin/mc-wrapper.sh'
Kopirati tu nadedbu u terminal ili konzolu i to je to.
P: Kako dozvoliti običnom korisniku da gasi računalo pod Slackware
distribucijom?
O: Na sljedeći način:
Ubaciti u ~/.bashrc sljedeću liniju:
export PATH=/sbin:$PATH
Isto to pokrenuti kao običan korisnik.
Dalje, otvoriti /etc/inittab i ubaciti prekidač (switch) -a u shutdown
liniju koja će nakon uređivanja izgledati ovako:
ca::ctrlaltdel:/sbin/shutdown -t5 -r -a now
Zatim kreirati datoteku /etc/shutdown.allow i u nju upisati svoje
korisničko ime (login).
Nakon toga dozvoliti relevantnim naredbama da budu pokrenute od strane
običnog korisnika:
# chmod u+s /sbin/shutdown
# chmod u+s /sbin/reboot
# chmod u+s /sbin/halt
I na kraju ukoliko koristite GNOME okruženje i kernel 2.4 generacije, i
ukoliko želite dobiti izbornik za gašenje računala, tada je potrebno
učiniti sljedeće:
mkdir /var/run/console
touch /var/run/console/username
Ukoliko koristite KDE okruženje, tada je sve moguće podesiti u KDE
kontrolnom centru.
P: Kako kontrolirati procese i potrošnju resursa (memorije i procesora)?
O: top(1) ps(1) free(1) xosview(1x) uptime(1) /proc/meminfo proc/cpuinfo
hdparm...
P: Što znače oni brojevi u zagradama uz naredbu?
O: To znači sljedeće: __________________
P: Kako podesiti Leafnode?
O: Na sljedeći način:
0) kreirati grupu i korisnika (usera) news
1) ./configure && make && make install
2) cd /usr/local/etc/
3) ln -s /usr/local/etc/leafnode/config config
4) cd leafnode
5) cp config.example config
6) editirati datoteku config
7) izmjeniti je da izgleda otprilike ovako (nepotreban visak izrezan):
server = news.carnet.hr
expire = 7
initialfetch = 50
maxfetch = 500
maxcrosspost = 5
maxage = 3
maxlines = 250
create_all_links = 1
filterfile = /usr/local/etc/leafnode/filters --> opcionalno
hostname = <hostname> --> koji ste zadali tokom instalacije
allow_8bit_headers = 1
8) chown -R news.news /usr/local/var/spool/news
9) u /etc/inetd.conf staviti sljedeće:
nntp stream tcp nowait news /usr/sbin/tcpd /usr/local/sbin/leafnode
10) killall -HUP inetd
11) podesis /etc/ppp/ip-up onako kako sam ti vec rekao (ne zaboravi da
fetchnews moras pokretati kao "news" user da ti ne zariba dopustenja za
citanje i pisanje - to ces primjetiti ako ti pocne pricati "article not
found")
## This is another news server which stores some groups that are not
## available on the first one. You can define username, password and port
## for each server separately.
server = news.mozdev.org
username = mozdev
password = maduser
timeout = 60
chmod +s /usr/sbin/fetchnews
P: Kako pristupiti FAT32 i NTFS particijama?
O: Naredbom mount. Orjentacioni primjeri:
# mkdir /mnt/dos
# mount -t vfat /dev/hda1 /mnt/dos --> FAT32
odn.
# mount -t ntfs /dev/hda1 /mnt/dos --> NTFS
Pretpostavimo da se Windowsi nalaze na disku hda1
P: Kako trajno pristupati FAT32 i NTFS particijama?
O: Upisivanjem u /etc/fstab relevantnih linija. Orjentacioni primjeri:
/dev/hda1 /mnt/dos vfat owner,users 0 0
odn.
/dev/hda1 /mnt/dos ntfs owner,users 0 0
P: Ne mogu pristupiti NTFS particiji kao običan korisnik, kako
promjeniti ovlaštenja, i zašto je tako podešeno?
O: Upisivanjem relevantne linije u /etc/fstab. Orjentacioni primjer:
/dev/hda1 /mnt/windows ntfs auto,owner,users,ro,umask=0222 0 0
Pristup NTFS particiji je ograničen samo na administratora sustava iz
razloga što podrška za pisanje po NTFS particiji još uvijek nije u
potpunosti podržana te je takova radnja potencijalno opasna po podatke
na NTFS particiji.
P: Kako dozvoliti pojedinim običnim korisnicima pristup NTFS particiji,
a ostalima zabraniti?
O: Upisivanjem relevantne linije u /etc/fstab. Orjentacioni primjer:
/dev/hda1 /mnt/windows ntfs ro,umask=0027,uid=1000 0 0
Pretpostavimo da je korisnički broj, uid, iznosi 1000. Taj broj obično
bude 500 ili 1000, ovisi od distribucije do distribucije. Sljedeći
korisnici obično imaju po 1 broj više: 501 odn. 1001 itd.
OSNOVE KOMANDNO-LINIJSKOG OKRUŽENJA
P: Zašto koristiti komandno-linijsko okruženje kad imamo “user friendly”
GUI alate? Pa živimo u 21. stoljeću zaboga.
O: Razlozi su brojni. Primjerice, ti alati nam pružaju kudikamo veći
konfor i kontrolu nad sustavom. Primjerice, kada uređujete neku
konfiguracijsku datoteku tada imate potpunu kontrolu nad vašim radom,
dok vam to isto neće pružiti razno razna GUI rješenja (*Drake, Yast2,
Sax2, RedHat Config...) jer vi vidite samo krajnji rezultat željene
radnje, ali istovremeno ne vidite što je vaš GUI alat napravio i to je
velik problem kada dođe do kvara u sustavu jer je jako teško pronaći
uzroke kvara. Nemojte zaboraviti da je za danas najnoviju Windows 2003
server inačicu Windows operativnog sustava Microsoft naglasio
poboljšanje komandno-linijskih alata.
P: Kako doći u komandno-linijsko okruženje?
O: Na 2 načina, i to:
a) direktnim odlaskom u komandno-linijsko okruženje kombinacijom tipaka
CTRL+ALT+F1 (bez znaka plus)
b) pokretanjem programa koji emulira komandno-linijsko okruženje (xterm,
rxvt, gnome-terminal itd.)
Napomena: u prvom slučaju je moguće koristiti tipke od F1 do F8
P: Koje su najosnovnije naredbe u komandno-linijskom okruženju?
O: Najosnovnije naredbe koje će vam trebati su sljedeće:
cd – mjenja tekući direktorij
cp – kopira datoteku na željeno mjesto
mv – miče datoteku na željeno mjesto
ls – pregledava sadržaj tekućeg direktorija
chmod – mjenja ovlasti datoteke odn. direkrorija
chown – mjenja vlasnika datoteke odn. direktorija
P: Kako podesiti da mi se prilikom podizanja sustava upali tipka Num Lock?
O: Najjednostavnije: Programom setnumlock. Izuzetno jednostavan za
instalaciju i konfiguraciju. Ukoliko koristite KDE okruženje, tada je to
moguće podesiti u KDE kontrolnom centru, međutim te postavke vrijede
samo za KDE okruženje, dok program setnumlock to radi neovisno o
grafičkom okruženju.
---------------------------------------------------------------------
Nažalost nisam daleko dogurao od prvi puta ali imam još nešto u
bilježnici, a i malo sam nadopunio kolekciju pitanja prateći grupu
zadnjih dana... Inače, za one koji ne znaju, moj uradak vjerojatno ima
grešaka i tipfelera i zahvaljujem unaprijed na ispravkama.
site. Nama htino treba FAQ za prvu ruku, a onda bi se
mogli baciti u
izradu weba/wiki-a. Ha, sto kazete?
Slažem se. Za prvu ruku bilo što upotrebljivo i s vremenom dopunjavati
jer ovo je katastrofa na h.c.o.linux i jedino kvalitetan FAQ rješava
problem, naravno u kombinaciji sa abuse službom za prekršitelje, ali
ovako neće biti argumenata za šikaniranje totalnih početnika. Jebiga,
nisu ljudi krivi što ne znaju kad im nismo pripremili FAQ.
P.S. opet poznati sindrom THunderbirda sa nasilnim prebacom u UTF8, tako
da se ispričavam unaprijed ako bude problem za nekoga. U suprotnom,
šaljem na mail sa nekog drugog programa. Hvala na razumjevanju.
--
I.
7882
days inactive
7885
days old
11 comments
7 participants
participants (7)
-
Ante Karamatic -
Ath'Erion -
Bernard Čupić -
Dragan -
Dragan Leskovar -
Igor Jagec -
Viktor Bojovic