Prijedlog Josipa Deanovića od "Tue, 23 Dec 2003 10:46:01" je ušao kao
prva verzija sadržaja FAQ-a, dodao sam samo ovo:
4.1. Da li je GNU/Linux prikladni OS za mene i moje potrebe?
U sekciju "osnove" na nesvjesan zahtjev Borisa Tudana. :-)
Od ostaloga bih izdvojio to da će ovih dana biti gotov engine za unos
i dovoljni content management more/less po onoj funkcionalnoj
specifikaciji za Turba.
U roku od mjesec dana nakon početka rada bismo trebali imati nešto
upotrebljivo za staviti na faq.linux.hr
Priložen je sadržaj na koji će pointati layer sa glupim i pametnim
pitanjima kako je zamišljeno:
------------------------------------------------------------------
1. Uvod
2. Predgovor
2.1. što je FAQ?
2.2. Tko ga je napravio, a tko još davno započeo?
2.3. što sadrži ovaj FAQ?
3. Konvencije
3.1. Postanje na usenet i pisanje maila
*** netiquette, URL na catb.org/~esr/smart_questions.
3.2. što znači kada mi netko kaže "vidi foo(1)"?
*** ovdje u 3.2 opisati ukratko i što su to info stranice i
*** HOWTO dokumenti, link na sekciju 4 gdje se o tome opširnije
*** piše.
3.3. što su to README i INSTALL fileovi i što u njima obično piše?
3.4. Termini korišteni u ovom dokumentu
*** njihova objašnjenja i URL-ovi na jargon file kada je to
*** potrebno.
3.5. Linux vs "Linuxi" i Mandrake vs "mendrejksi" - jednom za svagda
3.6. Kako čitati dokumentaciju i kako pristupati problemima?
3.9.1. Debugiranje
3.9.2. Logovi
3.9.3. Lociranje problema, artikulacija pitanja i točan opis
poduzetih radnji
3.9.4. Pretraživanje weba u potrazi za rješenjem problema -
mini HOWTO
4. Osnove
4.1. Da li je GNU/Linux prikladni OS za mene i moje potrebe?
4.2. što su to info stranice i kako se koriste?
4.3. što je HOWTO gdje se može naći?
4.4. Kako mountati vfat/ntfs/cifs/NFS/hfs?
*** Opisati i mountanje externih USB storage devicea
4.5. što je to GNU/Linux?
*** da li ga možemo tako zvati?
4.6. što su to distribucije i što one u principu sadrže, te koje
distribucije su više preferirane od kojih skupina ljudi?
4.7. Od čega se sastoji jedan Unix sistem?
*** kernel, libc, shell, programi, bootanje i ulogiravanje.
4.8. što su to particije i kako radimo sa PC particijama?
4.8.1. fdisk(8)
4.8.2. Partition Magic
4.8.3 MS fdisk
4.9. Filesystemi, ext2/3 reiser, vfat, ntfs, čitanje i pisanje po
istima pod linuxom, nove nade: XFS, JFS...
4.9.1. Kako podjeliti particije?
*** (M)
4.10. Instalacija - općenito
4.10.1. Instalacija Debiana
4.10.2. Instalacija Mandrakea
4.10.3. Instalacija Gentooa
4.10.4. Instalacija Slackwarea
4.10.5. Instalacija Red Hata
4.10.6. Instalacija SUSE-a
4.10.7. Linkovi do svih distribucija i njihove engleske
dokumentacije, linkovi do rasprava koja je distra
bolja i nekoliko riječi o tim raspravama i njihovom
(be)smislu.
4.11. Rad u bash shellu, osnove, &, &&, ;, |, ||, >, >>, !$, !!,
jobs, fg, bg, C-k, C-r, C-l, C-v, C-p, C-e, C-a, C-z ...
4.12. ls(1), cp(1), mv(1), rm(1), id(1), ps(1), vi(1), cat(1),
grep(1), tail(1), head(1), tar(1), gzip(1), bzip2(1), ln(1),
chgrp(1), chmod(1), chown(1), cut(1), date(1), env(1),
kill(1), mkdir(1), rmdir(1), su(1), sort(1), uniq(1)
passwd(1), useradd(8), usermod(8), userdel(8), chfn(1),
... pajpanje, redirekcija i stdin/stdout/stderr
4.13. Odabir editora
4.13.1. Vi
4.13.2. Emacs
4.13.3. Joe
4.13.4. Pico
4.13.5. Kedit
4.13.6. Nedit
4.13.?. štatijaznamedit
4.14. Filesystem i hierarhija direktorija
4.14.1. što je gdje na filesystemu, kako izgleda filesystem, što
je moutanje, što je "/", što je ".", a što ".."?
*** malo prepričati hier(7)
4.14.2. Kako koristiti locate(1) i find(1)?
4.15. File ownership i permissioni - unix osnove
4.16. Najpoznatiji paket manageri i formati paketa: rpm, deb, pkg i
klasični tarballovi
5. Osnovna konfiguracija sistema
*** koristiti Mozgyjev FAQ intenzivno
5.1. Boot loaderi i njihovo uklanjanje, multiboot, tj. suživot više
OS-ova na jednom stroju.
5.2. Postavljanje sistemskog vremena i njegovo spremanje u BIOS
6. Grafičko sučelje pod Unix sistemima i userland programi
6.1. što je to X server?
6.2. što su to window manageri i desktop environmenti?
6.3. što je GNOME?
6.3.1 Kako se u GNOME-u ona kvačica na prozorčiću ...
6.3.2 Kako se u GNOME-u ...
6.3.3 ...
6.4. što je KDE?
6.4.1 Kako se u KDE-u ona kvačica na prozorčiću ...
6.4.2 Kako se u KDE-u ...
6.4.3 ...
6.5. GNOME vs KDE
6.6. Mogu li se koristiti zajedno aplikacije jednog i drugog?
6.7. što su to GTK, QT, Motif, Xaw*, Xt, wxwindows?
6.8. Ponašanje X11 programa, njihova interakcija sa serverom
6.9. X11 autentifikacija - xauth(1), .Xauthority, xdm, kdm i gdm
6.10. .Xdefaults i .xinitrc/.xsession
6.11. WWW Browseri, pros, cons, a vs b
6.11.1. Kako se u Mozilli ono ...
6.11.2. Mozilla mi neće ...
6.11.3. Fontovi u Galeonu su mi bla.
6.12. Uredski paket - OpenOffice
*** osnove, nešto uvoda, "alternativni" načini pisanja na
*** kompjuteru (TeX, troff) ...
6.12.1. Kako instalirati hrvatski spell u OOo?
6.12.2. Gdje se može skinuti krvatski lokalizirani OOo?
6.12.3. Lokalizirani OOo, pros cons, rasprave na tu temu ...
6.12.4. Naša slova u uredskim paketima
6.12.5.
6.12.6.
6.12.7.
6.12.8.
6.12.9.
6.12.10.
6.13. Mail readeri
6.13.1. Mozilla mail
6.13.2. Kmail
6.13.3. Sylpheed
6.13.4. Evolution
6.13.5. mutt(1)
6.13.6. mailx(1)
6.13.7. (X)emacs/Gnus
6.14. InterNetNews iliti Usenet
*** krasti recenzije iz članaka sa weba
6.14.1. Mozilla
6.14.2. Pan
6.14.3. slrn
6.14.4. (X)emacs/Gnus
6.14.3. tin
6.14.5. Lokalni off line news spool mini howto
6.15. IRC, ICQ, mcq, CCCP ...
6.15.1. licq ...
6.15.2. ...
6.15.3. ...
6.15.4. ...
6.16. Programi za gledanje videa, mpeg-a, avija, obradu ...
6.16.1. Mplayer
6.16.2. aviplay
6.16.3.
6.17. Programi za slušanje i obradu muzike i ripanje
6.17.1. što je ogg format
6.17.2. xmms(1)
6.17.?. itd itd ...
6.18. Prženje cdromova, teorija i konkretni programi
6.18.1. Help, ne prepoznaje mi pržilicu
6.18.2. Koji program za prženje?
6.18.3. što je cdrecord i kako je povezan sa ostalim programima?
6.18.4.
6.18.5.
6.19. Obrada slike, gimp i ImageMagick, preglednici ...
6.20. P2P programi, gdje ih nabaviti i kako ih instalirati.
6.20.1. xMule, aMule, edonkey, mldonkey ...
6.21. Fino podešavanje slike X servera, geometrija, DPI, Depth ...
6.22. GL, 2D/3D akceleracija, XF86Config, xinerama, vendori: nvidia, ati ...
6.23. Miš: tipovi, brzina, akceleracija, X mouse, gpm(8), protokoli ...
6.24. Razni c00l programi i kratak opis
*** kalendari, zezalice, beskorisni GUI-ji ...
6.25. Gdje nabaviti Acrobat Reader?
6.26. Igre
6.26.1. Popis popularnijih igara, gdje ih nabaviti?
6.26.2 Igra foo
6.26.3 Igra bar
6.26.4 Igra baz
6.27. Fontovi: xfm(8), TrueType, Type1, fixni, proporcionalni, konzolni
*** instalacija, mkfontdir, ttmkfdir...
7. Razno
7.1. Recode(8) i iconv(1)
7.2. Rescue sistema kada nešto generalno pođe po zlu, scenariji i savjeti
8. Networking
8.1. Modem
8.1.1 Externi modemi, interni modemi
*** krasti iz modem howto
8.1.2 Winmodemi a.k.a. softverski modemi
8.2. ISDN, PPP, DSL, PPPOE, Frame Relay, HDLC, ATM ...
8.2.1. Kako podesiti pppd(8)
*** M. FAQ uglavnom
8.3. Ethernet/802.3, Token Ring, FDDI, 802.1Q, 802.1d, 802.2, ...
8.4. NFS, SMBFS/Samba, CIFS, AFS ...
8.5. NIS, LDAP, automounter ...
8.6. Debugiranje, ping, traceroute, strace -econnect,bind, ...
8.7. Firewalling, iptables(8) i gui wrapperi za isti
*** samo osnove, informacije kako radi i par primjera, tcp
*** wrapperi, ostalo hyperlinkovi.
8.8. Ssh, telnet, scp, ftp, ntp ... klijenti
9. Sistemski servisi i napredno konfiguriranje
*** koristiti Mozgy FAQ pretežno
9.0. Kako gasiti i paliti servise?
9.1. sshd
9.2. sendmail/exim/postfix
*** sendmail dio iz Mozgy FAQ-a sa malo izmjena
9.3. (x)(rl)(p)inetd i njegovi servisi
9.4. Bind
9.5. Baze
*** samo instalacija, dizanje spuštanje, ostalo URL-ovi
9.5.1. Postgresql
9.5.2. MySQL
9.5.3. Oracle
9.6. NFS, portmap ...
9.7. LPD, LprNG vs CUPS, kako namjestiti printer (ulong*)
9.8. ...
9.9. Kako filtrirati mail sa procmailom, a kako sa sieve?
9.X. Ostalo ...
10. Development, programi i kompiliranje.
10.1. što je Kernel i kako ga iskompilirati?
*** Mozgyjev + 2.6 izmjene
10.1.1 Kernel boot - troubleshooting i česte boot opcije
10.2. Kompiliranje autoconf-based sourceva
10.3. Kompiliranje X poroject (Imake) based sourceva
10.4. što je to kompajler, kako se zove, čemu služi?
10.5. Linker ...
10.6. CPPFLAGS, LDFLAGS, LD_RUN_PATH, LIBS, CC, CFLAGS, CXX, CXXFLAGS...
10.7. Makefile
10.8. Gdje pronaći API dokumentaciju, kako koristiti perl i CPAN
10.9. Python, Perl, C, PHP, Java, C++
*** URL-ovi, par riječi.
10.10. Kako prijaviti neuspješno kompiliranje?
10.11. Kako koristiti gdb(1), ltrace(1) i strace(1)?
10.12. Objašnjenje češćih gcc/ld compile errora
*** structure has no member called bla, undefined reference to ...,
*** cannot find Xm.h ..., previous declaration of sys_errlist,
*** parse error...
10.13. Objašnjenje kriptičnih error outputa
*** cannot stat, not a directory, file exists, access denied,
*** operation not supported, segmentation fault, bus error,
*** killed, unable to handle kernel paging request on virtual
*** address 0X..., printing EIP...
10.14. Editori i IDE-ovi ...
11. Vendor/Distribution specific problemi i alati
11.1 Debian
11.1.1
11.1.2
11.2 Mandrake
11.2.1
11.2.2
11.3 SUSE
11.3.1
11.3.2
11.4 Red Hat
11.4.1
11.4.2
*** Note: u ovu sekciju bi trebali voditi linkovi iz ostalih sekcija
*** kada je to primjenjivo.
12. Hardware vendori i driveri, NVidia, ATI, IBM, Lucent, Cisco
*** instalacija drivera - idiot proof copy/paste-ovi
13. Zaključci, filozofija, clippete
14. Zahvale i EOF
------------------------------------------------------------------
--
The Network is the Filesystem.
Eh da, ovo već duže pokušavam ar... atr... attt.. artikulirati:
Ton odgovora na pitanja - lice jednine/množine u kojemu se obraćamo
štovanom pitaocu. Ovo BI TREBALO biti jednoobrazno i provlačiti se
kroz sve odgovore.
U početku, tj. u prvim prijevodima Linux HOWTO dokumenata u 'rvata
pitaocu, čitatelju i putniku namjerniku obraćalo se je sa "ti", to je
onda bilo OK, no mislim da bi danas radi nekakve _relativne_
ozbiljnosti i širine publike trebalo biti drugačije.
Ne bih volio da se odgovor obraća sa "vi" budući da bi to često
zvučalo kao reklama za sokovnik, a možda i previše uvijeno.
Ono što mi se čini ovdje optimalno je govor u prvom licu množine.
Da ilustriram primjerom, obradit ću jedan Q/A par:
Q 4.4:
Kako mountati vfat/ntfs/cifs/NFS/hfs?
A 4.4:
GNU/Linux sistem podržava puno diskovnih i mrežnih datotečnih
sustava (eng: filesystem), montiranjem nekog mrežnog ili lokalnog
uređaja u globalni UNIX datotečni prostor dobivamo mogućnost
pristupa datotekama ili resursima koji se nalaze na istima.
(V)FAT je Microsoftov stari datotečni sustav, koji je još i danas u
širokoj primjeni na njihovim operacijskim sustavima, ali i nekim USB
uređajima kao što su npr. kamere.
Nešto noviji datotečni sistem je NTFS, koji je pod GNU/Linuxom
podržan dobro za čitanje, ali se ne preporučuje pisati iz GNU/Linuxa
po NTFS particiji, budući da podrška za pisanje nije baš stabilna.
Mnoge distribucije (npr. Red Hat), dolaze sa Linux kernelom koji
ne sadrži kernel modul za NTFS podršku, u tom slučaju moramo
prekompilirati kernel (vidi sekciju X.XX - kompiliranje kernela).
SMB/CIFS je Microsoftov mrežni datotečni sustav i vrlo je dobro
podržan od strane Linux kernela.
NFS (Network FileSystem) je SUN-ov mrežni datotečni sustav koji je
najrašireniji u Unix svijetu i njegova upotreba je preporučljiva
kada je u pitanju dijeljenje resursa između bilo koje dvije Unix ili
GNU/Linux mašine. NFS je standardiziran protokol sa otvorenim
specifikacijama.
Generalna i najčešće korištena sintaksa montiranja datotečnog
sustava na GNU/Linuxu je:
mount [ -t name_of_filesystem ] [ -o options ] <device> <mount point>
Ako je ime datotečnog sustava "vfat", a device na kojemu se isti
nalazi /dev/hda1, te ako je mount point /mnt/win, onda ćemo kao root
korisnik napisati slijedeću naredbu:
# mount -t vfat /dev/hda1 /mnt/win
Ako želimo da svi fileovi na montiranom datotečnom sustavu pripadaju
našem normalnom korisniku, onda možemo koristiti i neke dodatne
opcije. Na primjer, vfat particiju možemo montirati sa opcijama
uid=<uid>, gid=<gid>. To jest: ako naš korisnik "pero" ima uid 501,
a gid 100, onda ćemo ovako izdati komandu:
# mount -t vfat -o uid=501,gid=100 /dev/hda1 /mnt/win
Uid i gid korisnika saznat ćemo sa naredbom id(1) kao istoimeni
korisnik - samo napišemo "id" u naredbenom retku.
Više opcija (-o) mount(8) naredbi razdvajamo zarezima, kao što je to
vidljivo u gornjem primjeru.
Isto tako montiramo i NTFS particiju, samo što kao tip datotečnog
sustava navedemo ``ntfs''.
# mount -t ntfs /dev/hda /mnt
Primjer montiranja mrežnog datotečnog sustava:
# mount -t nfs kremvax:/export/tmp /home/tmp
Ovime smo montirali mrežni volume /export/tmp koji se fizički nalazi
na stroju kremvax, na svoj lokalni direktorij /home/tmp, gdje ćemo
zatim vidjeti sadržaj kremvaxovog /export/tmp kao da je na našem
lokalnom stroju.
# mount -t nfs -o nfsvers=3,bg,rsize=16384,wsize=16384 \
kremvax:/export/tmp /home/tmp
Ovdje smo također namontirali kremvaxov /export/tmp na lokalni mount
point /home/tmp, ali smo u opcijama (-o) inzistirali na korištenju
verzije 3 protokola (nfsvers=3), rekli smo lokalnom mount(8) procesu
da sam sebe baci u background (bg) ako ne uspije dobiti kremvax (na
primjer imamo privremeni mrežni problem, pa mount proces čeka da
kremvax postane dostupan i to provjerava svako malo), dužinu bloka
za operacije čitanja i pisanja postavili smo na 16384 (rsize i
wsize).
Kremvax, tj. njegov NFS server mora nam dozvoljavati montiranje
svojih mrežnih resursa. To se na GNU/Linuxu određuje u exports(5)
datoteci, a za više opcija korisno je pročitati nfs(5) i
exports(5).
Ovako ćemo montirati mrežni SMB datotečni sustav sa nekog windows
stroja:
# mount -t smbfs -o username=Administrator,password=pustime \
//win2k/temp /home/tmp2
Uvijek je korisno podsjetiti se na opcije pri montiranju raznih
datotečnih sustava, on-line pomoć u vidu man stranica tu je i više
nego dobrodošla. Pogotovo je korisno pogledati smbmount(5), nfs(5),
i naravno mount(8), te umount(8).
Ako želimo neke od ovih montiranja izvršiti automatski pri podizanju
sistema, onda stavimo odgovarajuće linije u /etc/fstab file.
Na primjer:
/dev/hda1 /mnt/win vfat defaults 0 0
Montirat će VFAT /dev/hda1 particiju na /mnt/win direktorij
automatski prilikom podizanja sistema.
/dev/hda2 /mnt/win2 vfat defaults,noauto,user 0 0
Ova linija u fstab(5) _neće_ po defaultu montirati /dev/hda2 vfat
particiju na /mnt/win2, ali će je zato root ili svaki obični
korisnik moći namontirati i odmontirati kada god to zaželi pomoću
pojednostavljene invokacije mount(8) komande:
$ mount /mnt/win2
Ovdje će naredba mount(8) potražiti u /etc/fstab da li postoji
definicija za /mnt/win2 mount point, te koji uređaj sa kojim
opcijama ide na isti.
/dev/hda1 /mnt/win vfat defaults,uid=501,gid=10 0 0
Ovo će automatski namontirati /dev/hda1 na /mnt/win, kao i u prvom
primjeru, ali sa dodatnim opcijama koje određuju efektivnog vlasnika
i grupu vlasnika svih fileova na toj particiji - baš kao i kod ručne
invokacije naredbe mount(8) bez definicije u /etc/fstab (vidi gore).
NFS primjer:
moscvax:/software /software nfs defaults,nosuid,nodev,bg,rsize=8192,wsize=8192 0 0
Montirat će /software sa mašine moscvax na lokalni direktorij
/software.
Za više informacija i detalje, valja pročitati fstab(5).
Moguće je također koristiti automounter. GNU/Linux autofs(8) u
stanju je montirati lokalne i mrežne uređaje/sustave na zahtjev
korisnika. NIKADA ne smijemo kao radni direktorij na kojemu će
automounter "slušati" odrediti početni root direktorij ``/'', a
poželjno je da uvijek koristimo prazni direktorij u te svrhe. Na
primjer ``/vol''. Automounter u tom slučaju automatski stvara i
briše mount point direktorije u našem ``/vol''. Mount point
direktoriji imaju imena po ključevima u automounterovim mapama.
Automounter ima "master" mapu i tematske mape koje su definirane u
master mapi.
Slijedi primjer konfiguracije koja definira dva automountera,
jednog koji poslužuje mrežnim NFS resursima, te jednog koji
poslužuje sa lokalnim prenosivim uređajima kao što su CD rom ili
floppy:
----------------------------------------------
$ cat /etc/auto.master
# $Id: auto.master,v 1.3 2003/09/29 08:22:35 raven Exp $
#
# Sample auto.master file
# This is an automounter map and it has the following format
# key [ -mount-options-separated-by-comma ] location
# For details of the format look at autofs(5).
#/misc /etc/auto.misc --timeout=60
#/misc /etc/auto.misc
/net /etc/auto.net --timeout=300
/vol /etc/auto.vol --timeout=5
$ cat /etc/auto.vol
cdrom -fstype=auto,ro,nosuid,nodev :/dev/cdrom
floppy -fstype=auto,sync,nosuid,nodev :/dev/fd0
$ cat /etc/auto.net
key="$1"
opts="-fstype=nfs,hard,intr,nodev,nosuid"
SHOWMOUNT="/usr/sbin/showmount --no-headers -e $key"
$SHOWMOUNT | sort +0 | \
awk -v key="$key" -v opts="$opts" -- '
BEGIN { ORS=""; first=1 }
{ if (first) { print opts; first=0 }; print " \\\n\t" $1, key ":" $1 }
END { if (!first) print "\n"; else exit 1 }
'
----------------------------------------------
Ako koristimo automounter, potrebno je uključiti autofs daemon
prilikom dizanja sustava. Kako se to radi, ovisi o distribuciji,
ovdje su primjeri za neke distribucije: <link>debian</> <link>Red
Hat</>, <link>Zuze</> i <link>Mandrake</>.
--
The Network is the Filesystem.
