17 Sep
2004
17 Sep
'04
7:24 a.m.
Eto, nakuckao sam nešto malo, imam još dosta toga u bilježnici za
nakuckati. Ovo sve još nije sređeno, organizirano, nisu ispravljene
greške stoga nemojte očekivati ne znam kakovu kvalitetu :)
Dojma sam da nebi bilo loše tekst formatirati i ubaciti 3 verzije, i to:
txt, pdf i html.
Napomena: Thunderbird me nešto zafrkava pa je nasilno prebacio na UTF-8,
a ako forsiram 8859-2, tekst će biti nečitljiv. Već se vuče verzijama.
Eto pa vidite i ocjenite:
--------------------------ispod ove linije----------------------------
OPĆENITO O LINUXU
P: Što su to Linuksi? Imam nekakvi Linuks i na CD-u piše Mandrake, dali
je to možda Linuks?
O: Linux, 1. lice jednine, sa X na kraju, jest kernel (jezgra)
operativnog sustava, dok je Mandrake distribucija. Linux je UNIX sličan
operativni sustav nanovo napisan (engl. From scratch), dok su BSD-ovi
geneološki UNIX-i ali u sebi danas više ne sadrže niti jednu liniju
originalnog UNIX koda tako da po toj logici i današnji BDS-ovi spadaju u
UNIX slične sustave.
P: Što je to distribucija?
O: Linux distribucija, skraćeno distra, to je operativni sustav pogonjen
GNU softverom i Linux kernelom.
P: Dali je Linux besplatan?
O: Je i nije. Točnije, Linux je slobodan za redistribuciju i korištenje,
što istovremeno ne znači da je besplatan, ali može biti. Ono što obično
distributeri naplaćuju (ako naplaćuju) jest usluga, odn. podrška (pomoć
pri instalaciji, korištenju i održavanju sustava). Dakle, ne naplaćuje
se proizvod već usluga. Ukoliko vam nije potrebna takova usluga, tada bi
u vašem slučaju imalo smisla govoriti kako je Linux besplatan, ali
nemojte u praksi previše upotrebljavati tu riječ (besplatan) jer zvuči
uvredljivo i poprima konotaciju ne valjanog proizvoda.
P: Dali je možda Linux jeftina zamjena za Linux?
O: Nije. Pojedine inačice budu skuplje u odnosu na Windows pandana i tu
se uglavnom radi o serverskim inačicama pojedinih distributera. Mnoge
svjetske poznate internetske stranice su postavljene na Linux serverima
(npr. www.google.com), što dovoljno govori o kvaliteti Linux baziranih
softverskih rješenja.
P: Dali je Linux težak za instalaciju, podešavanje i korištenje?
O: Za instalaciju ovisi od distribucije do distribucije, a što se
korištenja tiče nije. Čak su mnoga istraživanja pokazala kako su potpuno
informatički nepismeni korisnici brže svladavali Linux u odnosu na
Windowse. Primjerice, instalacija distribucija Mandrake, SuSE i
RH/Fedora je dosta jednostavnija u odnosu na WinXP. Mada, nemojte
zaboraviti da instalacija i podešavanje ionako spadaju u napredno
korištenje računala.
P: Dali mogu pod Linuxom pokretati programe pisane za Windows?
O: Da, može se kroz brojne kvalitetne emulatore, doduše ne s jednakom
kvalitetom kao na izvornoj platformi i ne apsolutno sve programe, ali
mogu se emulirati mnogi popularni programi i to na razini
upotrebljivosti, a neki i više od toga. Neki emulatori su komercijalni i
pružaju podršku za neke softverske pakete (MS Office, Photoshop...)
P: Dali za Linux postoji dovoljno kvalitetnog softvera?
O: Za Linux postoje brojna kvalitetna softverska rješenja, komercijalna
i slobodna, i sasvim sigurno mogu zadovoljiti potrebe velike većine
korisnika raznih profila.
P: Dali je Linux upotrebljiv za desktop korisnike?
O: Da, svakako da jest. Linux danas sretno koriste brojni desktop
korisnici, i out of the box dolazi sa više kvalitetnog desktop softvera
u odnosu na Windowse (Open Office, Mozilla, GQView, Gimp...). Linux kao
desktop OS može udovoljiti velikoj većini zahtjeva koje postavljaju
brojni profili desktop korisnika.
P: Ima li kvalitetnih igara za Linux kao što ima za Windowse?
O: Nažalost, ovo je jedan od najvećih nedostataka Lunuxa u odnosu na
Windowse (uz Win modeme), ali to istovremeno ne znači da nećete moći
pokrenuti svoje omiljene igrice i pod Linuxom. Postoje kvalitetne igre
pisane za Linux (Americas Army), dok se također brojni popularni naslovi
mogu emulirati kroz brojne emulatore, ne komercijalne i komercijalne.
Dakle, moguće je igrati se na Linuxu ali je još uvijek tu Windows u
velikoj prednosti, što naravno ne znači istovremeno da je Linux
neupotrebljiv u tu svrhu.
P: Koje su prednosti Linuxa u odnosu na Windows?
O: Brojne. ___________________________________
P: Koji su nedostaci Linuxa u odnosu na Windowse?
O: Lošija podrška za desktop hardver (ponajviše Win modeme), nedostatak
igara i nedostatak nekih popularnih aplikacija koje su pisane jedino za
Windowse (Auto CAD, Photoshop, Dream Weaver...). Sve navedeno ne znači
istovremeno da je Linux neupotrebljiv u te namjene.
P: Ima li Linux možda grafičko sučelje?
O: Da, ima. Koristi grafički podsustav zvan X Window system koji koristi
arhitekruru server – klijent. X server obavlja mnoge kompleksne zahtjeve
koje mu daje X klijent.
P: Dali je Linux teži za korištenje od Windowsa?
O: Za korištenje nije, ali za podešavanje uglavnom jest, ali to ionako
spada u naprednije korištenje računala. Uz brojnu kvalitetnu
dokumentaciju i uz brojne news grupe, to svakako nije nepremostiva
prepreka za bilo kojeg novopečenog Linuxaša ;^) Složenost podešavanja
ovisi od distribucije do distribucije, a najlakše distribucije za
instalaciju i pošavanje su redom: Mandrake, SuSE i Red Hat (odn. Fedora
Core). Postoje i brojni kvalitetni grafički alati za podešavanje
sustava, ali nastojte vaš sustav podesiti ručno ako je to ikako moguće
jer tada imate potpunu kontrolu nad sustavom i tako ćete uvijek znati
sami otkloniti eventualni kvar jer vas grafički alati neće obavijestiti
kakve su promjene napravili i gdje.
P: Dali je Linux bolji od Windowsa?
O: Ne postoji bolji i lošiji već pobjednik u pojedinim kategorijama. Sve
ovisi o profilu korisnika koji bi koristio određeni operativni sustav,
odn. o prirodi posla koji bi se obavljao.
P: Dali je moguće imati Linux i Windows zajedno na jednome hard disku,
bez da Linux ometa rad mojeg Windows sustava?
O: Da. To se zove dual boot. Potrebno je imati razdvojene particije, a
za ostalo će se pobrinuti vaš boot menadžer (Lilo ili Grub, eventualno
Windows boot menadžer ako znate ispravno konfigurirati C:\BOOT.INI
datoteku).
P: Kako kreirati dual boot?
O: Jednim od alata za particioniranje. Partition Magic (Windows),
Qtparted (Linux), eventualno alatom za particioniranje kojim dolazi vaša
distribucija (pojavi se prilikom standardne instalacijske procedure).
Najjednostavnije je to napraviti sa komercijalnim rješenjem zvanim
Partition Magic, ali imajte na umu da kada ovo činite da *obavezno*
morate načiniti rezervnu kopiju (back up) svih vaših podataka jer niti
Partition Magic nije 100% siguran.
P: Dali je moguće pristupiti Windows particiji sa Linuxa?
O: Da, naravno da je moguće, i to bez ikakove bojazni da ćete naškoditi
vašim FAT32 odn. NTFS particijama. Moguće je i pisanje i čitanje sa
istih. Jedino ograničenje jest što generička podrška za pisanje po NTFS
particijama još uvijek nije dovoljno testirana da bi mogla biti puštena
u eksploataciju, međutim postoje neka softverska rješenja koja
garantiraju ne destruktivno pisanje po NTFS particijama. Po FAT32 možete
pisati bez ikakove bojazni da ćete naškoditi podacima na toj particiji.
P: Dali je moguće pristupati i razmjenjivati podatke sa Windows mrežama?
O: Naravno da je moguće. Zamislite si kakav bi bio internet da to kojim
slučajem nije moguće, jer isti sačinjava mnoštvo heterogenih mreža
:)Dakle, razmjena podataka između Linuxa i bilo koje druge platforme
(Win, Mac, *BSD, OS/2, BeOS...) teče glatko. Pristupati Windows mrežama
se može vrlo lako sa odgovarajućim softverom (Samba).
P: Dali sam na Linuxu sigurniji od virusa, crva, trojanskih konja i
ostalih malicioznih programa?
O: Da, to je točno, međutim to istovremeno ne znači da ste i 100%
sigurni, ali vjerojatnost infekcije istima je kudikamo manja u odnosu na
Windows platformu.
P: Kojim programom defragnementirati disk pod Linuxom?
O: Niti jednim :) Na Linuxu možete slobodno zaboraviti na fragmentaciju
datotečnog sustava jer se bilo koji od datotečnih sustava toliko malo
fragmentira da je to zanemarivo.
P: Bilo koji od datotečnih sustava? Zar Linux ima više datotečnih sustava?
O: Da. Na Linux radi sa više datotečnih sustava, a u praksi ćete se
najčešće susresti sa sljedećima: Ext2, Ext3 i ReiserFS. Nisu to svi
datotečni sustavi ali su najčešći.
P: Koji datotečni odabrati na Linuxu?
O: Ako odaberete bilo koji, nećete pogriješiti. Ako niste sigurni koji,
ostavite podrazumijevani (najčešće Ext3 i ReiserFS).
P: Koje su karakteristike datotečnih sustava pod Linuxom?
O:
P: Koja distribucija za početnika?
O: Mandrake, eventualno SuSE. Za probu je dobar i Knoppix ili Mandrake
Move. Ove zadnje dvije distribucije su tzv. Live distribucije, odn. one
koje se podižu sa CD odn. DVD medija i nije potrebna instalacija na hard
disk. Ne postoji apsolutno nikakav rizik da napravite štetu bilo kojem
instaliranom operativnom sustavu, tako niti Windowsima.
P: Dali su Debian i Slackware najbolje distre?
O: Ne postoji bolja i lošija distra. Sve je to “ispod haube” GNU softver
upogonjen Linux kernelom, ali da razlike postoje, to svakako stoji.
Svaka distribucija ima svoju ciljanu publiku, i svaki korisnik bi trebao
sam s vremenom sam otkriti koja distribucija bi bila optimalno rješenje
za njega. Ali jedno je sigurno, najbolja je ona distribucija koju si
najbolje podesite :) Mali savjet: nemojte dirati sustav koji radi. Na
engleskom: Don't fix it if it ain't broken ;) Dakle, nemojte skakati od
distribucije do distribucije ako ste već postojeću podesili svojim
potrebama i ako sve radi stabilno.
P: Dali je to istina da je Mandrake distribucija za “luzere”? :)
O: Nikako. Besmislica. Pa i u gornjem pitanju je lijepo naglašeno da
nema bolje i lošije distre te da je svaka prilagođena za određeni profil
i tip korisnika.
P: Što je to root?
O: Administrator sustava, super korisnik. Svi UNIX slični operativni
sustavi, tako i Linux, su višekorisnički sustavi na kojima postoje 2
tipa korisnika, i to: običan korisnik i super korisnik (root). Super
korisnik je samo jedan, dok običnih korisnika može biti više. Sve što
možete obaviti kao običan korisnik, obavite to tako i koristite root
ovlasti što je manje moguće iz siguronosnih razloga. Kao običan korisnik
ne možete načiniti nikakovu štetu samome sustavu koji koristite, dok kao
root možete.
P: Kako postati root?
O: Na dva načina, i to:
Prvi način, prilikom podizanja sustava:
$ login: root
$ password: <upisati root lozinku koju ste zadali prilikom instalacije,
bez ovih zagrada dakako>
# <-- znak ljestve (#) će se zamijeniti znak dolar ($) u vašem terminalu
ili tekstualnoj konzoli kada postanete root.
Drugi način, kada je sustav već pokrenut:
$ su
$ password: <root lozinka>
#
P: Kako instalirati softver na Linux?
O: Na 2 načina: paketnim mehanizmom i kompajliranjem binarnog paketa.
Prvi način je jednostavniji i kvalitetniji, ali problem je što nećete
uvijek pronaći paket za softver koji vam treba pa ćete morati to
alternativnom metodom. Najčešće korišteni paketni mehanizam je rpm
(Redhat Package Menager) kojeg koriste Red Hat, Mandrake, SuSE,
Conectiva i brojne druge distribucije. Instalacija:
# rpm -Uvh ime_paketa.rpm
# rpmbuild --rebuild ime_paketa.src.rpm
# rpm --rebuild ime_paketa.src.rpm --> na starijim sustavima
Detaljnije:
# man rpm
.src.rpm je source rpm paket, i njega skidate onda kada ne postoji rpm
paket za vašu distribuciju, ta ga gore opisanom metodom rebuildate.
Osvježavanje, odn. nadogradnja postojećih paketa:
# rpm -Fvh ime_paketa.rpm
To se koristi kada npr. skinete patcheve za svoju distribuciju pa je
želite nadograditi.
Ukoliko koristite Mandrake distribuciju, ona dolazi sa fantastičnim
alatom zvanim: urpmi. To je zapravo rpm sustav sa alatom koji rješava
međuovisnosti među paketima. Instalacija i deinstalacija su još
jednostavniji nego sa običnim rpm sustavom:
# urpmi ime_paketa.rpm --> instalacija
# urpme ime_paketa.rpm --> deinstalacija
Napomena: urpmi radi samo sa CD/DVD instalacijskim medijom distribucije,
Mandrake Club repozitorijem paketa (komercijalna usluga) i ostalim
neslužbenim Mandrake repozitorijima. Neslužbene Mandrake repozitorije je
potrebno ručno podesiti. Sa Mandrake distribucijom dolazi i rpm drake (u
sklopu Mandrake kontrolnog centra) koji je u stvari frontend za urpmi.
Alternativni način instalacije jest kompajliranje binarnih paketa.
Uglavnom dolaze u tar.gz ili .bz2 arhivama. Otpakiravaju se na sljedeći
način:
# tar xjvf ime_arhive.bz2
# tar xzvf ime_arhive.tar.gz
Način instalacije nije uvijek isti te je prije instalacije potrebno
pročitati upute za instalaciju. Obično se nalazi u korjenskom datotečnom
sustavu otpakirane arhive. Postupak instalacije softvera najčešće bude
sljedeći:
# ./configure
# make
# make install
RAD U GRAFIČKOM OKRUŽENJU
P: Dali će mi na Linuxu biti prepoznata grafička kartica?
O: Da, hoće. Bilo koja grafička kartica da je u pitanju, sigurno ćete
imati podršku za 2D akceleraciju što se dobije generičkim driverima iz
samoga kernela (vesa, nv itd.), dok za 3D grafiku je obično potrebno
imati upravljačke programe od strane proizvođača vašega grafičkog čipa
(ATI, nVidia, Matrox, S3...).
P: Imam grafičku karticu sa nVidia GeForce čipom, kako instalirati
upravljačke programe?
O: Veoma jednostavno, otvoriti terminal ili konzolu i učiniti sljedeće:
# init 3
# cd usr/local/src --> pretpostavimo da ste source kopirali ovdje
# sh NVIDIA-Linux-x86-1.0-6111-pkg1.run
<enter> <enter> <enter> ... slično kao na Windowsima sa Next ;^)
Naravno, cijelo vrijeme čitati što nam piše na ekranu glede uputa i
dokumentacije.
Sljedeći korak će biti preinaka XF86Config odn. xorg.conf datoteke kako
slijedi:
Zamijeniti liniju
“nv” ili “vesa” (ovisi o sistemu) Device odjeljku sa
“nvidia”
Također u Module odjeljku morate imati liniju:
Load "glx"
Te u toj istoj sekciji, ako postoje, ukloniti sljedeće linije:
Load "dri"
Load "GLcore"
Za detalje konzultirati: /usr/share/doc/NVIDIA_GLX-1.0/README.
Kad ovo jednom naučite, to je svega pola minute posla ;^)
P: Imam karticu sa nVidia GeForce čipom, kako podesiti TV out?
Prije svega morate instalirati NVIDIA upravljačke programe. Dalje,
preurediti odjeljak Device u vašem XF86Config ili xorg.conf kako je
opisano u dokumentaciji (/usr/share/doc/NVIDIA_GLX-1.0/README).
Orjentacioni primjer:
Section "Device"
Identifier "VESA Framebuffer"
Driver "nvidia"
VideoRam 131072
Option "DPMS"
Option "IgnoreEDID" "1"
VideoRam 131072
Option "NvAGP" "1"
Option "TwinView"
Option "SecondMonitorHorizSync" "30-50"
Option "SecondMonitorVertRefresh" "60"
Option "MetaModes" "1024x768, 1024x768; 800x600, 800x600;"
Option "TwinViewOrientation" "Clone"
Option "TVOutFormat" "COMPOSITE"
Option "ConnectedMonitor" "CRT, TV"
Option "TVStandard" "PAL-B"
Option "TVOverScan" "0.65"
# Insert Clocks lines here if appropriate
EndSection
Nakon toga ponovno pokrenete X-e (CTRL+ALT+BACK SPACE) i to je to. Ništa
lakše ;^)
P: Kako podesiti kotačić na mišu?
O: XF86Config, odn. xorg.conf, odjeljak InputDevice te tamo zamijeniti
nazivne (defaultne) vrijednosti sa sljedećim:
Option "Protocol" "IMPS/2"
Option "ZAxisMapping" "4 5"
P: Ne vidim kvačice pod X-ima. Kako ručno podesiti raspored tipkovnice?
O: XF86Config, odn. xorg.conf, odjeljak InputDevice te tamo zamijeniti
nazivne (defaultne) vrijednosti sa sljedećim:
Option "XkbRules" "xfree86"
Option "XkbModel" "pc105"
Option "XkbLayout" "bs"
P: Kako ručno podesiti frekvenciju osvježavanja monitora?
O: XF86Config, odn. xorg.conf, odjeljak Monitor te tamo zamijeniti
nazivne (defaultne) vrijednosti sa vrijednostima iz dokumentacije vašeg
monitora. Orjentacioni primjer za Samsung SyncMaster 757NF, 17'' CRT
monitor:
HorizSync 30.0 – 96.0
VertRefresh 50-96
Alternativno možete koristiti program xvidtune koji pokrećete
ukucavanjem istoimene naredbe kao root, ukoliko vaša distribucija dolazi
sa istoimenim programom. Mada, mnoge neke distribucije dolaze sa
vlastitim konfiguracijskim alatima (Mandrake, SuSE, Red Hat odn. Fedora
Core) te bi bilo preporučljivo proučiti dokumentaciju vašeg distributera.
Napomena: dobro proučite dokumentaciju vašeg monitora jer u suprotnom
teoretski možete trajno oštetiti vaš monitor.
INTERNET, E-MAIL, USENET I OSTALA ON-LINE ZABAVA
P: Ne radi mi modem pod Linuxom, kako ga podesiti?
O: Ukoliko se radi o hardverskom modemu koji se spaja na COM port pod
DOS-om (na Linuxu ttyS), tada nije potrebna nikakova instalacija već
samo kreirati simbolički link na vaš uređaj (ukoliko to niste učinili
prilikom instalacije). Postupak je trivijalno jednostavan, orjentacioni
primjer:
# ln -s /dev/ttyS0 /dev/modem
Napomena: provjeriti na koji port vam je modem spojen.
Oznake za portove:
ttyS0 = COM1
ttyS1 = COM2
ttyS2 = COM3
...
Ukoliko imate softverski modem, tada je instalacija modema bitno
drugačija ukoliko je modem uopće podržan, stoga je preporuka ukoliko
želite sa Linuxom na internet putem dial-up sustava, da si nabavite
hardverski modem. Uglavnom, postoje softverski Win modemi koji su
podržani pod Linuxom, od kojih su najpoznatiji oni sa Conexantovim
chipsetom.
P: Kako podesiti vezu za internet i kojim programom se spojiti?
O: Ovisi o vrsti veze kojom se spajate na internet. Najjednostavniji
način za spajanje je pomoću popularnog programa kppp koji standardno
dolazi sa KDE grafičkim okruženjem, obično se nalazi u paketu
kdenetwork. Postoje i alternativni GUI alati kao i komandno-linijski od
kojih su najpoznatiji wvdial i ppp.
P: Koje parametre koristiti za uspostavu veze?
O: Preporuka: koristiti kppp. Ukoliko se odlučite za ppp ili wvdial
program, evo orjentacionog primjera za Carnet vezu:
Kernel mora imati sljedeće postavke:
CONFIG_SERIAL=y
CONFIG_PPP=m
CONFIG_PPP_ASYNC=m
CONFIG_PPP_DEFLATE=m
CONFIG_PPP_BSDCOMP=m
Potrebni su paketi:
ppp
(opcionalno wvdial)
Treba kreirati /etc/ppp/peers/cmu datoteku sa sljedećim sadržajem:
ttyS0 # uredjaj-modem(S0 ili S1 za vanjski,S2 ili S3 za interni)
115200 # serijski port na 115200 bauda
crtscts # hardverska kontrola toka
noauth # ISP se ne treba autentificirati
defaultroute # ISP postavlja standardnu rutu
usepeerdns # koriste se ISP postavke DNSa
connect '/usr/sbin/chat -v -s -f /etc/ppp/chat-cmu'
te zatim kreirati datoteku /etc/ppp/chat-cmu sa sljedećim sadržajem:
TIMEOUT 500
ABORT "VOICE"
ABORT "BUSY"
ABORT "NO DIALTONE"
ABORT "NO ANSWER"
ABORT "NO CARRIER"
"" ATZ
OK ATX3M0
SAY "\nZovem CMU!\n"
OK ATDT076767676
CONNECT \c
HANGUP ON
sername: korisnik.domena
assword: lozinka
ppp
SAY "\nPodizem ppp!\n"
Obratite pažnju na to da korisnik.domena zamijenite svojom korisničkom
oznakom u sustavu CARNetovih modemskih ulaza, koja je oblika:
korisnicko_ime.domena_ustanove. Loznika zamijenite svojom lozinkom.
Na CMU se spaja (obično s root korisničnog računa) naredbom "pon cmu", a
odspaja naredbom "poff".
Spajanje pomoću Wvdial još je jednostavnije.
U datoteku /etc/wvdial.conf se napiše:
[Dialer Defaults]
New PPPD
Modem = /dev/ttyS0
Baud = 115200
Init1 = ATZ
Init2 = ATX3M0
[Dialer cmu]
Phone = 076767676
Username = korisnik.domena
Password = lozinka
Obratite pažnju na to da korisnik.domena zamijenite svojom korisničkom
oznakom u sustavu CARNetovih modemskih ulaza, koja je oblika:
korisnicko_ime.domena_ustanove. Loznika zamijenite svojom lozinkom.
Na Internet se spaja s root korisničkog računa naredbom "wvdial cmu", a
odspaja prekidanjem istog kontrolnom tipkom CTRL-C.
2) Ukoliko imate ISDN uređaj:
Za standardni pasivni interni ISDN modem (HiSax kompatibilan) postavke
za kernel su:
CONFIG_ISDN=m
CONFIG_ISDN_BOOL=y
CONFIG_ISDN_PPP=y
CONFIG_ISDN_PPP_VJ=y
CONFIG_ISDN_MPP=y
CONFIG_ISDN_PPP_BSDCOMP=m
CONFIG_ISDN_DRV_HISAX=m
CONFIG_ISDN_HISAX=y
CONFIG_HISAX_EURO=y
CONFIG_HISAX_MAX_CARDS=1
CONFIG_HISAX_HFC_PCI=y
CONFIG_HISAX_W6692=y
Potrebni paketi su:
ipppd
isdnlog
isdnlog-data
isdnutils
isdnutils-base
isdnutils-doc
isdnutils-xtools
isdnvboxclient
isdnvboxserver
Konfiguracija je sljedeća:
U datoteci /etc/isdn/device.ippp0 potrebno je postaviti:
LOCALIP i REMOTEIP na dvije IP adrese iz privatnog raspona adresa (npr.
10.0.0.1 i 10.0.0.2 da budu različite od svih) lokalnih adresa.
LOCALMSN na MSN broj koji ćete koristiti za izlazne pozive
REMOTEMSN na CMU MSN broj: 076767676
te kasnije isdnctrl huptimeout na vrijednost 0
Zatim u datoteci /etc/isdn/ipppd.ippp0 promjenite name u vlastito
korisničko ime, i naposljetkuu datoteci /etc/ppp/pap-secrets samu
lozinku u sljećem formatu:
korisnik.domena * lozinka
Na CMU se spaja s root korisničkog računa naredbom: "isdnctrl dial
ippp0", a odspaja naredbom "isdnctrl hangup ippp0".
P: Dobijam poruku No dial tone, kako to riješiti?
O: Ovisi o programu koji koristite. Ukoliko se radi o programu kppp,
tada je potrebno otići u sljedeći meni: Configure – Modem – Modem
Commands, i tu pod Initialization String 2 upisati ATX3. Ukoliko se radi
o programu wvdial, tada u /etc/wvdial.conf ubaciti taj string na
određeno mjesto, npr. Init2 = ATX3.
UPRAVLJANJE SA DATOTEKAMA, DIREKRORIJIMA, KORISTICIMA I GRUPAMA
P: Midnight Commander zaboravlja zadnji posjećeni direktorij prilikom
izlaska, kako to podesiti?
O: Kreirati datoteku ~/.bashrc (ukoliko ista nije već kreirana) i u nju
upisati sljedeće:
alias mc='. /usr/share/mc/bin/mc-wrapper.sh'
Kopirati tu nadedbu u terminal ili konzolu i to je to.
-----------------------iznad ove linije------------------------------
--
Pozdrav, ICQ#:311102226
Igor Jagec mailto:igorm5@vip.hr