Eto, nakuckao sam nešto malo, imam još dosta toga u bilježnici za nakuckati. Ovo sve još nije sređeno, organizirano, nisu ispravljene greške stoga nemojte očekivati ne znam kakovu kvalitetu :) Dojma sam da nebi bilo loše tekst formatirati i ubaciti 3 verzije, i to: txt, pdf i html. Napomena: Thunderbird me nešto zafrkava pa je nasilno prebacio na UTF-8, a ako forsiram 8859-2, tekst će biti nečitljiv. Već se vuče verzijama. Eto pa vidite i ocjenite: --------------------------ispod ove linije---------------------------- OPĆENITO O LINUXU P: Što su to Linuksi? Imam nekakvi Linuks i na CD-u piše Mandrake, dali je to možda Linuks? O: Linux, 1. lice jednine, sa X na kraju, jest kernel (jezgra) operativnog sustava, dok je Mandrake distribucija. Linux je UNIX sličan operativni sustav nanovo napisan (engl. From scratch), dok su BSD-ovi geneološki UNIX-i ali u sebi danas više ne sadrže niti jednu liniju originalnog UNIX koda tako da po toj logici i današnji BDS-ovi spadaju u UNIX slične sustave. P: Što je to distribucija? O: Linux distribucija, skraćeno distra, to je operativni sustav pogonjen GNU softverom i Linux kernelom. P: Dali je Linux besplatan? O: Je i nije. Točnije, Linux je slobodan za redistribuciju i korištenje, što istovremeno ne znači da je besplatan, ali može biti. Ono što obično distributeri naplaćuju (ako naplaćuju) jest usluga, odn. podrška (pomoć pri instalaciji, korištenju i održavanju sustava). Dakle, ne naplaćuje se proizvod već usluga. Ukoliko vam nije potrebna takova usluga, tada bi u vašem slučaju imalo smisla govoriti kako je Linux besplatan, ali nemojte u praksi previše upotrebljavati tu riječ (besplatan) jer zvuči uvredljivo i poprima konotaciju ne valjanog proizvoda. P: Dali je možda Linux jeftina zamjena za Linux? O: Nije. Pojedine inačice budu skuplje u odnosu na Windows pandana i tu se uglavnom radi o serverskim inačicama pojedinih distributera. Mnoge svjetske poznate internetske stranice su postavljene na Linux serverima (npr. www.google.com), što dovoljno govori o kvaliteti Linux baziranih softverskih rješenja. P: Dali je Linux težak za instalaciju, podešavanje i korištenje? O: Za instalaciju ovisi od distribucije do distribucije, a što se korištenja tiče nije. Čak su mnoga istraživanja pokazala kako su potpuno informatički nepismeni korisnici brže svladavali Linux u odnosu na Windowse. Primjerice, instalacija distribucija Mandrake, SuSE i RH/Fedora je dosta jednostavnija u odnosu na WinXP. Mada, nemojte zaboraviti da instalacija i podešavanje ionako spadaju u napredno korištenje računala. P: Dali mogu pod Linuxom pokretati programe pisane za Windows? O: Da, može se kroz brojne kvalitetne emulatore, doduše ne s jednakom kvalitetom kao na izvornoj platformi i ne apsolutno sve programe, ali mogu se emulirati mnogi popularni programi i to na razini upotrebljivosti, a neki i više od toga. Neki emulatori su komercijalni i pružaju podršku za neke softverske pakete (MS Office, Photoshop...) P: Dali za Linux postoji dovoljno kvalitetnog softvera? O: Za Linux postoje brojna kvalitetna softverska rješenja, komercijalna i slobodna, i sasvim sigurno mogu zadovoljiti potrebe velike većine korisnika raznih profila. P: Dali je Linux upotrebljiv za desktop korisnike? O: Da, svakako da jest. Linux danas sretno koriste brojni desktop korisnici, i out of the box dolazi sa više kvalitetnog desktop softvera u odnosu na Windowse (Open Office, Mozilla, GQView, Gimp...). Linux kao desktop OS može udovoljiti velikoj većini zahtjeva koje postavljaju brojni profili desktop korisnika. P: Ima li kvalitetnih igara za Linux kao što ima za Windowse? O: Nažalost, ovo je jedan od najvećih nedostataka Lunuxa u odnosu na Windowse (uz Win modeme), ali to istovremeno ne znači da nećete moći pokrenuti svoje omiljene igrice i pod Linuxom. Postoje kvalitetne igre pisane za Linux (Americas Army), dok se također brojni popularni naslovi mogu emulirati kroz brojne emulatore, ne komercijalne i komercijalne. Dakle, moguće je igrati se na Linuxu ali je još uvijek tu Windows u velikoj prednosti, što naravno ne znači istovremeno da je Linux neupotrebljiv u tu svrhu. P: Koje su prednosti Linuxa u odnosu na Windows? O: Brojne. ___________________________________ P: Koji su nedostaci Linuxa u odnosu na Windowse? O: Lošija podrška za desktop hardver (ponajviše Win modeme), nedostatak igara i nedostatak nekih popularnih aplikacija koje su pisane jedino za Windowse (Auto CAD, Photoshop, Dream Weaver...). Sve navedeno ne znači istovremeno da je Linux neupotrebljiv u te namjene. P: Ima li Linux možda grafičko sučelje? O: Da, ima. Koristi grafički podsustav zvan X Window system koji koristi arhitekruru server – klijent. X server obavlja mnoge kompleksne zahtjeve koje mu daje X klijent. P: Dali je Linux teži za korištenje od Windowsa? O: Za korištenje nije, ali za podešavanje uglavnom jest, ali to ionako spada u naprednije korištenje računala. Uz brojnu kvalitetnu dokumentaciju i uz brojne news grupe, to svakako nije nepremostiva prepreka za bilo kojeg novopečenog Linuxaša ;^) Složenost podešavanja ovisi od distribucije do distribucije, a najlakše distribucije za instalaciju i pošavanje su redom: Mandrake, SuSE i Red Hat (odn. Fedora Core). Postoje i brojni kvalitetni grafički alati za podešavanje sustava, ali nastojte vaš sustav podesiti ručno ako je to ikako moguće jer tada imate potpunu kontrolu nad sustavom i tako ćete uvijek znati sami otkloniti eventualni kvar jer vas grafički alati neće obavijestiti kakve su promjene napravili i gdje. P: Dali je Linux bolji od Windowsa? O: Ne postoji bolji i lošiji već pobjednik u pojedinim kategorijama. Sve ovisi o profilu korisnika koji bi koristio određeni operativni sustav, odn. o prirodi posla koji bi se obavljao. P: Dali je moguće imati Linux i Windows zajedno na jednome hard disku, bez da Linux ometa rad mojeg Windows sustava? O: Da. To se zove dual boot. Potrebno je imati razdvojene particije, a za ostalo će se pobrinuti vaš boot menadžer (Lilo ili Grub, eventualno Windows boot menadžer ako znate ispravno konfigurirati C:\BOOT.INI datoteku). P: Kako kreirati dual boot? O: Jednim od alata za particioniranje. Partition Magic (Windows), Qtparted (Linux), eventualno alatom za particioniranje kojim dolazi vaša distribucija (pojavi se prilikom standardne instalacijske procedure). Najjednostavnije je to napraviti sa komercijalnim rješenjem zvanim Partition Magic, ali imajte na umu da kada ovo činite da *obavezno* morate načiniti rezervnu kopiju (back up) svih vaših podataka jer niti Partition Magic nije 100% siguran. P: Dali je moguće pristupiti Windows particiji sa Linuxa? O: Da, naravno da je moguće, i to bez ikakove bojazni da ćete naškoditi vašim FAT32 odn. NTFS particijama. Moguće je i pisanje i čitanje sa istih. Jedino ograničenje jest što generička podrška za pisanje po NTFS particijama još uvijek nije dovoljno testirana da bi mogla biti puštena u eksploataciju, međutim postoje neka softverska rješenja koja garantiraju ne destruktivno pisanje po NTFS particijama. Po FAT32 možete pisati bez ikakove bojazni da ćete naškoditi podacima na toj particiji. P: Dali je moguće pristupati i razmjenjivati podatke sa Windows mrežama? O: Naravno da je moguće. Zamislite si kakav bi bio internet da to kojim slučajem nije moguće, jer isti sačinjava mnoštvo heterogenih mreža :)Dakle, razmjena podataka između Linuxa i bilo koje druge platforme (Win, Mac, *BSD, OS/2, BeOS...) teče glatko. Pristupati Windows mrežama se može vrlo lako sa odgovarajućim softverom (Samba). P: Dali sam na Linuxu sigurniji od virusa, crva, trojanskih konja i ostalih malicioznih programa? O: Da, to je točno, međutim to istovremeno ne znači da ste i 100% sigurni, ali vjerojatnost infekcije istima je kudikamo manja u odnosu na Windows platformu. P: Kojim programom defragnementirati disk pod Linuxom? O: Niti jednim :) Na Linuxu možete slobodno zaboraviti na fragmentaciju datotečnog sustava jer se bilo koji od datotečnih sustava toliko malo fragmentira da je to zanemarivo. P: Bilo koji od datotečnih sustava? Zar Linux ima više datotečnih sustava? O: Da. Na Linux radi sa više datotečnih sustava, a u praksi ćete se najčešće susresti sa sljedećima: Ext2, Ext3 i ReiserFS. Nisu to svi datotečni sustavi ali su najčešći. P: Koji datotečni odabrati na Linuxu? O: Ako odaberete bilo koji, nećete pogriješiti. Ako niste sigurni koji, ostavite podrazumijevani (najčešće Ext3 i ReiserFS). P: Koje su karakteristike datotečnih sustava pod Linuxom? O: P: Koja distribucija za početnika? O: Mandrake, eventualno SuSE. Za probu je dobar i Knoppix ili Mandrake Move. Ove zadnje dvije distribucije su tzv. Live distribucije, odn. one koje se podižu sa CD odn. DVD medija i nije potrebna instalacija na hard disk. Ne postoji apsolutno nikakav rizik da napravite štetu bilo kojem instaliranom operativnom sustavu, tako niti Windowsima. P: Dali su Debian i Slackware najbolje distre? O: Ne postoji bolja i lošija distra. Sve je to “ispod haube” GNU softver upogonjen Linux kernelom, ali da razlike postoje, to svakako stoji. Svaka distribucija ima svoju ciljanu publiku, i svaki korisnik bi trebao sam s vremenom sam otkriti koja distribucija bi bila optimalno rješenje za njega. Ali jedno je sigurno, najbolja je ona distribucija koju si najbolje podesite :) Mali savjet: nemojte dirati sustav koji radi. Na engleskom: Don't fix it if it ain't broken ;) Dakle, nemojte skakati od distribucije do distribucije ako ste već postojeću podesili svojim potrebama i ako sve radi stabilno. P: Dali je to istina da je Mandrake distribucija za “luzere”? :) O: Nikako. Besmislica. Pa i u gornjem pitanju je lijepo naglašeno da nema bolje i lošije distre te da je svaka prilagođena za određeni profil i tip korisnika. P: Što je to root? O: Administrator sustava, super korisnik. Svi UNIX slični operativni sustavi, tako i Linux, su višekorisnički sustavi na kojima postoje 2 tipa korisnika, i to: običan korisnik i super korisnik (root). Super korisnik je samo jedan, dok običnih korisnika može biti više. Sve što možete obaviti kao običan korisnik, obavite to tako i koristite root ovlasti što je manje moguće iz siguronosnih razloga. Kao običan korisnik ne možete načiniti nikakovu štetu samome sustavu koji koristite, dok kao root možete. P: Kako postati root? O: Na dva načina, i to: Prvi način, prilikom podizanja sustava: $ login: root $ password: <upisati root lozinku koju ste zadali prilikom instalacije, bez ovih zagrada dakako> # <-- znak ljestve (#) će se zamijeniti znak dolar ($) u vašem terminalu ili tekstualnoj konzoli kada postanete root. Drugi način, kada je sustav već pokrenut: $ su $ password: <root lozinka> # P: Kako instalirati softver na Linux? O: Na 2 načina: paketnim mehanizmom i kompajliranjem binarnog paketa. Prvi način je jednostavniji i kvalitetniji, ali problem je što nećete uvijek pronaći paket za softver koji vam treba pa ćete morati to alternativnom metodom. Najčešće korišteni paketni mehanizam je rpm (Redhat Package Menager) kojeg koriste Red Hat, Mandrake, SuSE, Conectiva i brojne druge distribucije. Instalacija: # rpm -Uvh ime_paketa.rpm # rpmbuild --rebuild ime_paketa.src.rpm # rpm --rebuild ime_paketa.src.rpm --> na starijim sustavima Detaljnije: # man rpm .src.rpm je source rpm paket, i njega skidate onda kada ne postoji rpm paket za vašu distribuciju, ta ga gore opisanom metodom rebuildate. Osvježavanje, odn. nadogradnja postojećih paketa: # rpm -Fvh ime_paketa.rpm To se koristi kada npr. skinete patcheve za svoju distribuciju pa je želite nadograditi. Ukoliko koristite Mandrake distribuciju, ona dolazi sa fantastičnim alatom zvanim: urpmi. To je zapravo rpm sustav sa alatom koji rješava međuovisnosti među paketima. Instalacija i deinstalacija su još jednostavniji nego sa običnim rpm sustavom: # urpmi ime_paketa.rpm --> instalacija # urpme ime_paketa.rpm --> deinstalacija Napomena: urpmi radi samo sa CD/DVD instalacijskim medijom distribucije, Mandrake Club repozitorijem paketa (komercijalna usluga) i ostalim neslužbenim Mandrake repozitorijima. Neslužbene Mandrake repozitorije je potrebno ručno podesiti. Sa Mandrake distribucijom dolazi i rpm drake (u sklopu Mandrake kontrolnog centra) koji je u stvari frontend za urpmi. Alternativni način instalacije jest kompajliranje binarnih paketa. Uglavnom dolaze u tar.gz ili .bz2 arhivama. Otpakiravaju se na sljedeći način: # tar xjvf ime_arhive.bz2 # tar xzvf ime_arhive.tar.gz Način instalacije nije uvijek isti te je prije instalacije potrebno pročitati upute za instalaciju. Obično se nalazi u korjenskom datotečnom sustavu otpakirane arhive. Postupak instalacije softvera najčešće bude sljedeći: # ./configure # make # make install RAD U GRAFIČKOM OKRUŽENJU P: Dali će mi na Linuxu biti prepoznata grafička kartica? O: Da, hoće. Bilo koja grafička kartica da je u pitanju, sigurno ćete imati podršku za 2D akceleraciju što se dobije generičkim driverima iz samoga kernela (vesa, nv itd.), dok za 3D grafiku je obično potrebno imati upravljačke programe od strane proizvođača vašega grafičkog čipa (ATI, nVidia, Matrox, S3...). P: Imam grafičku karticu sa nVidia GeForce čipom, kako instalirati upravljačke programe? O: Veoma jednostavno, otvoriti terminal ili konzolu i učiniti sljedeće: # init 3 # cd usr/local/src --> pretpostavimo da ste source kopirali ovdje # sh NVIDIA-Linux-x86-1.0-6111-pkg1.run <enter> <enter> <enter> ... slično kao na Windowsima sa Next ;^) Naravno, cijelo vrijeme čitati što nam piše na ekranu glede uputa i dokumentacije. Sljedeći korak će biti preinaka XF86Config odn. xorg.conf datoteke kako slijedi: Zamijeniti liniju “nv” ili “vesa” (ovisi o sistemu) Device odjeljku sa “nvidia” Također u Module odjeljku morate imati liniju: Load "glx" Te u toj istoj sekciji, ako postoje, ukloniti sljedeće linije: Load "dri" Load "GLcore" Za detalje konzultirati: /usr/share/doc/NVIDIA_GLX-1.0/README. Kad ovo jednom naučite, to je svega pola minute posla ;^) P: Imam karticu sa nVidia GeForce čipom, kako podesiti TV out? Prije svega morate instalirati NVIDIA upravljačke programe. Dalje, preurediti odjeljak Device u vašem XF86Config ili xorg.conf kako je opisano u dokumentaciji (/usr/share/doc/NVIDIA_GLX-1.0/README). Orjentacioni primjer: Section "Device" Identifier "VESA Framebuffer" Driver "nvidia" VideoRam 131072 Option "DPMS" Option "IgnoreEDID" "1" VideoRam 131072 Option "NvAGP" "1" Option "TwinView" Option "SecondMonitorHorizSync" "30-50" Option "SecondMonitorVertRefresh" "60" Option "MetaModes" "1024x768, 1024x768; 800x600, 800x600;" Option "TwinViewOrientation" "Clone" Option "TVOutFormat" "COMPOSITE" Option "ConnectedMonitor" "CRT, TV" Option "TVStandard" "PAL-B" Option "TVOverScan" "0.65" # Insert Clocks lines here if appropriate EndSection Nakon toga ponovno pokrenete X-e (CTRL+ALT+BACK SPACE) i to je to. Ništa lakše ;^) P: Kako podesiti kotačić na mišu? O: XF86Config, odn. xorg.conf, odjeljak InputDevice te tamo zamijeniti nazivne (defaultne) vrijednosti sa sljedećim: Option "Protocol" "IMPS/2" Option "ZAxisMapping" "4 5" P: Ne vidim kvačice pod X-ima. Kako ručno podesiti raspored tipkovnice? O: XF86Config, odn. xorg.conf, odjeljak InputDevice te tamo zamijeniti nazivne (defaultne) vrijednosti sa sljedećim: Option "XkbRules" "xfree86" Option "XkbModel" "pc105" Option "XkbLayout" "bs" P: Kako ručno podesiti frekvenciju osvježavanja monitora? O: XF86Config, odn. xorg.conf, odjeljak Monitor te tamo zamijeniti nazivne (defaultne) vrijednosti sa vrijednostima iz dokumentacije vašeg monitora. Orjentacioni primjer za Samsung SyncMaster 757NF, 17'' CRT monitor: HorizSync 30.0 – 96.0 VertRefresh 50-96 Alternativno možete koristiti program xvidtune koji pokrećete ukucavanjem istoimene naredbe kao root, ukoliko vaša distribucija dolazi sa istoimenim programom. Mada, mnoge neke distribucije dolaze sa vlastitim konfiguracijskim alatima (Mandrake, SuSE, Red Hat odn. Fedora Core) te bi bilo preporučljivo proučiti dokumentaciju vašeg distributera. Napomena: dobro proučite dokumentaciju vašeg monitora jer u suprotnom teoretski možete trajno oštetiti vaš monitor. INTERNET, E-MAIL, USENET I OSTALA ON-LINE ZABAVA P: Ne radi mi modem pod Linuxom, kako ga podesiti? O: Ukoliko se radi o hardverskom modemu koji se spaja na COM port pod DOS-om (na Linuxu ttyS), tada nije potrebna nikakova instalacija već samo kreirati simbolički link na vaš uređaj (ukoliko to niste učinili prilikom instalacije). Postupak je trivijalno jednostavan, orjentacioni primjer: # ln -s /dev/ttyS0 /dev/modem Napomena: provjeriti na koji port vam je modem spojen. Oznake za portove: ttyS0 = COM1 ttyS1 = COM2 ttyS2 = COM3 ... Ukoliko imate softverski modem, tada je instalacija modema bitno drugačija ukoliko je modem uopće podržan, stoga je preporuka ukoliko želite sa Linuxom na internet putem dial-up sustava, da si nabavite hardverski modem. Uglavnom, postoje softverski Win modemi koji su podržani pod Linuxom, od kojih su najpoznatiji oni sa Conexantovim chipsetom. P: Kako podesiti vezu za internet i kojim programom se spojiti? O: Ovisi o vrsti veze kojom se spajate na internet. Najjednostavniji način za spajanje je pomoću popularnog programa kppp koji standardno dolazi sa KDE grafičkim okruženjem, obično se nalazi u paketu kdenetwork. Postoje i alternativni GUI alati kao i komandno-linijski od kojih su najpoznatiji wvdial i ppp. P: Koje parametre koristiti za uspostavu veze? O: Preporuka: koristiti kppp. Ukoliko se odlučite za ppp ili wvdial program, evo orjentacionog primjera za Carnet vezu: Kernel mora imati sljedeće postavke: CONFIG_SERIAL=y CONFIG_PPP=m CONFIG_PPP_ASYNC=m CONFIG_PPP_DEFLATE=m CONFIG_PPP_BSDCOMP=m Potrebni su paketi: ppp (opcionalno wvdial) Treba kreirati /etc/ppp/peers/cmu datoteku sa sljedećim sadržajem: ttyS0 # uredjaj-modem(S0 ili S1 za vanjski,S2 ili S3 za interni) 115200 # serijski port na 115200 bauda crtscts # hardverska kontrola toka noauth # ISP se ne treba autentificirati defaultroute # ISP postavlja standardnu rutu usepeerdns # koriste se ISP postavke DNSa connect '/usr/sbin/chat -v -s -f /etc/ppp/chat-cmu' te zatim kreirati datoteku /etc/ppp/chat-cmu sa sljedećim sadržajem: TIMEOUT 500 ABORT "VOICE" ABORT "BUSY" ABORT "NO DIALTONE" ABORT "NO ANSWER" ABORT "NO CARRIER" "" ATZ OK ATX3M0 SAY "\nZovem CMU!\n" OK ATDT076767676 CONNECT \c HANGUP ON sername: korisnik.domena assword: lozinka SAY "\nPodizem ppp!\n" Obratite pažnju na to da korisnik.domena zamijenite svojom korisničkom oznakom u sustavu CARNetovih modemskih ulaza, koja je oblika: korisnicko_ime.domena_ustanove. Loznika zamijenite svojom lozinkom. Na CMU se spaja (obično s root korisničnog računa) naredbom "pon cmu", a odspaja naredbom "poff". Spajanje pomoću Wvdial još je jednostavnije. U datoteku /etc/wvdial.conf se napiše: [Dialer Defaults] New PPPD Modem = /dev/ttyS0 Baud = 115200 Init1 = ATZ Init2 = ATX3M0 [Dialer cmu] Phone = 076767676 Username = korisnik.domena Password = lozinka Obratite pažnju na to da korisnik.domena zamijenite svojom korisničkom oznakom u sustavu CARNetovih modemskih ulaza, koja je oblika: korisnicko_ime.domena_ustanove. Loznika zamijenite svojom lozinkom. Na Internet se spaja s root korisničkog računa naredbom "wvdial cmu", a odspaja prekidanjem istog kontrolnom tipkom CTRL-C. 2) Ukoliko imate ISDN uređaj: Za standardni pasivni interni ISDN modem (HiSax kompatibilan) postavke za kernel su: CONFIG_ISDN=m CONFIG_ISDN_BOOL=y CONFIG_ISDN_PPP=y CONFIG_ISDN_PPP_VJ=y CONFIG_ISDN_MPP=y CONFIG_ISDN_PPP_BSDCOMP=m CONFIG_ISDN_DRV_HISAX=m CONFIG_ISDN_HISAX=y CONFIG_HISAX_EURO=y CONFIG_HISAX_MAX_CARDS=1 CONFIG_HISAX_HFC_PCI=y CONFIG_HISAX_W6692=y Potrebni paketi su: ipppd isdnlog isdnlog-data isdnutils isdnutils-base isdnutils-doc isdnutils-xtools isdnvboxclient isdnvboxserver Konfiguracija je sljedeća: U datoteci /etc/isdn/device.ippp0 potrebno je postaviti: LOCALIP i REMOTEIP na dvije IP adrese iz privatnog raspona adresa (npr. 10.0.0.1 i 10.0.0.2 da budu različite od svih) lokalnih adresa. LOCALMSN na MSN broj koji ćete koristiti za izlazne pozive REMOTEMSN na CMU MSN broj: 076767676 te kasnije isdnctrl huptimeout na vrijednost 0 Zatim u datoteci /etc/isdn/ipppd.ippp0 promjenite name u vlastito korisničko ime, i naposljetkuu datoteci /etc/ppp/pap-secrets samu lozinku u sljećem formatu: korisnik.domena * lozinka Na CMU se spaja s root korisničkog računa naredbom: "isdnctrl dial ippp0", a odspaja naredbom "isdnctrl hangup ippp0". P: Dobijam poruku No dial tone, kako to riješiti? O: Ovisi o programu koji koristite. Ukoliko se radi o programu kppp, tada je potrebno otići u sljedeći meni: Configure – Modem – Modem Commands, i tu pod Initialization String 2 upisati ATX3. Ukoliko se radi o programu wvdial, tada u /etc/wvdial.conf ubaciti taj string na određeno mjesto, npr. Init2 = ATX3. UPRAVLJANJE SA DATOTEKAMA, DIREKRORIJIMA, KORISTICIMA I GRUPAMA P: Midnight Commander zaboravlja zadnji posjećeni direktorij prilikom izlaska, kako to podesiti? O: Kreirati datoteku ~/.bashrc (ukoliko ista nije već kreirana) i u nju upisati sljedeće: alias mc='. /usr/share/mc/bin/mc-wrapper.sh' Kopirati tu nadedbu u terminal ili konzolu i to je to. -----------------------iznad ove linije------------------------------ -- Pozdrav, ICQ#:311102226 Igor Jagec mailto:igorm5@vip.hr