Eh da, ovo već duže pokušavam ar... atr... attt.. artikulirati:
Ton odgovora na pitanja - lice jednine/množine u kojemu se obraćamo
štovanom pitaocu. Ovo BI TREBALO biti jednoobrazno i provlačiti se
kroz sve odgovore.
U početku, tj. u prvim prijevodima Linux HOWTO dokumenata u 'rvata
pitaocu, čitatelju i putniku namjerniku obraćalo se je sa "ti", to je
onda bilo OK, no mislim da bi danas radi nekakve _relativne_
ozbiljnosti i širine publike trebalo biti drugačije.
Ne bih volio da se odgovor obraća sa "vi" budući da bi to često
zvučalo kao reklama za sokovnik, a možda i previše uvijeno.
Ono što mi se čini ovdje optimalno je govor u prvom licu množine.
Da ilustriram primjerom, obradit ću jedan Q/A par:
Q 4.4:
Kako mountati vfat/ntfs/cifs/NFS/hfs?
A 4.4:
GNU/Linux sistem podržava puno diskovnih i mrežnih datotečnih
sustava (eng: filesystem), montiranjem nekog mrežnog ili lokalnog
uređaja u globalni UNIX datotečni prostor dobivamo mogućnost
pristupa datotekama ili resursima koji se nalaze na istima.
(V)FAT je Microsoftov stari datotečni sustav, koji je još i danas u
širokoj primjeni na njihovim operacijskim sustavima, ali i nekim USB
uređajima kao što su npr. kamere.
Nešto noviji datotečni sistem je NTFS, koji je pod GNU/Linuxom
podržan dobro za čitanje, ali se ne preporučuje pisati iz GNU/Linuxa
po NTFS particiji, budući da podrška za pisanje nije baš stabilna.
Mnoge distribucije (npr. Red Hat), dolaze sa Linux kernelom koji
ne sadrži kernel modul za NTFS podršku, u tom slučaju moramo
prekompilirati kernel (vidi sekciju X.XX - kompiliranje kernela).
SMB/CIFS je Microsoftov mrežni datotečni sustav i vrlo je dobro
podržan od strane Linux kernela.
NFS (Network FileSystem) je SUN-ov mrežni datotečni sustav koji je
najrašireniji u Unix svijetu i njegova upotreba je preporučljiva
kada je u pitanju dijeljenje resursa između bilo koje dvije Unix ili
GNU/Linux mašine. NFS je standardiziran protokol sa otvorenim
specifikacijama.
Generalna i najčešće korištena sintaksa montiranja datotečnog
sustava na GNU/Linuxu je:
mount [ -t name_of_filesystem ] [ -o options ] <device> <mount point>
Ako je ime datotečnog sustava "vfat", a device na kojemu se isti
nalazi /dev/hda1, te ako je mount point /mnt/win, onda ćemo kao root
korisnik napisati slijedeću naredbu:
# mount -t vfat /dev/hda1 /mnt/win
Ako želimo da svi fileovi na montiranom datotečnom sustavu pripadaju
našem normalnom korisniku, onda možemo koristiti i neke dodatne
opcije. Na primjer, vfat particiju možemo montirati sa opcijama
uid=<uid>, gid=<gid>. To jest: ako naš korisnik "pero" ima uid 501,
a gid 100, onda ćemo ovako izdati komandu:
# mount -t vfat -o uid=501,gid=100 /dev/hda1 /mnt/win
Uid i gid korisnika saznat ćemo sa naredbom id(1) kao istoimeni
korisnik - samo napišemo "id" u naredbenom retku.
Više opcija (-o) mount(8) naredbi razdvajamo zarezima, kao što je to
vidljivo u gornjem primjeru.
Isto tako montiramo i NTFS particiju, samo što kao tip datotečnog
sustava navedemo ``ntfs''.
# mount -t ntfs /dev/hda /mnt
Primjer montiranja mrežnog datotečnog sustava:
# mount -t nfs kremvax:/export/tmp /home/tmp
Ovime smo montirali mrežni volume /export/tmp koji se fizički nalazi
na stroju kremvax, na svoj lokalni direktorij /home/tmp, gdje ćemo
zatim vidjeti sadržaj kremvaxovog /export/tmp kao da je na našem
lokalnom stroju.
# mount -t nfs -o nfsvers=3,bg,rsize=16384,wsize=16384 \
kremvax:/export/tmp /home/tmp
Ovdje smo također namontirali kremvaxov /export/tmp na lokalni mount
point /home/tmp, ali smo u opcijama (-o) inzistirali na korištenju
verzije 3 protokola (nfsvers=3), rekli smo lokalnom mount(8) procesu
da sam sebe baci u background (bg) ako ne uspije dobiti kremvax (na
primjer imamo privremeni mrežni problem, pa mount proces čeka da
kremvax postane dostupan i to provjerava svako malo), dužinu bloka
za operacije čitanja i pisanja postavili smo na 16384 (rsize i
wsize).
Kremvax, tj. njegov NFS server mora nam dozvoljavati montiranje
svojih mrežnih resursa. To se na GNU/Linuxu određuje u exports(5)
datoteci, a za više opcija korisno je pročitati nfs(5) i
exports(5).
Ovako ćemo montirati mrežni SMB datotečni sustav sa nekog windows
stroja:
# mount -t smbfs -o username=Administrator,password=pustime \
//win2k/temp /home/tmp2
Uvijek je korisno podsjetiti se na opcije pri montiranju raznih
datotečnih sustava, on-line pomoć u vidu man stranica tu je i više
nego dobrodošla. Pogotovo je korisno pogledati smbmount(5), nfs(5),
i naravno mount(8), te umount(8).
Ako želimo neke od ovih montiranja izvršiti automatski pri podizanju
sistema, onda stavimo odgovarajuće linije u /etc/fstab file.
Na primjer:
/dev/hda1 /mnt/win vfat defaults 0 0
Montirat će VFAT /dev/hda1 particiju na /mnt/win direktorij
automatski prilikom podizanja sistema.
/dev/hda2 /mnt/win2 vfat defaults,noauto,user 0 0
Ova linija u fstab(5) _neće_ po defaultu montirati /dev/hda2 vfat
particiju na /mnt/win2, ali će je zato root ili svaki obični
korisnik moći namontirati i odmontirati kada god to zaželi pomoću
pojednostavljene invokacije mount(8) komande:
$ mount /mnt/win2
Ovdje će naredba mount(8) potražiti u /etc/fstab da li postoji
definicija za /mnt/win2 mount point, te koji uređaj sa kojim
opcijama ide na isti.
/dev/hda1 /mnt/win vfat defaults,uid=501,gid=10 0 0
Ovo će automatski namontirati /dev/hda1 na /mnt/win, kao i u prvom
primjeru, ali sa dodatnim opcijama koje određuju efektivnog vlasnika
i grupu vlasnika svih fileova na toj particiji - baš kao i kod ručne
invokacije naredbe mount(8) bez definicije u /etc/fstab (vidi gore).
NFS primjer:
moscvax:/software /software nfs defaults,nosuid,nodev,bg,rsize=8192,wsize=8192 0 0
Montirat će /software sa mašine moscvax na lokalni direktorij
/software.
Za više informacija i detalje, valja pročitati fstab(5).
Moguće je također koristiti automounter. GNU/Linux autofs(8) u
stanju je montirati lokalne i mrežne uređaje/sustave na zahtjev
korisnika. NIKADA ne smijemo kao radni direktorij na kojemu će
automounter "slušati" odrediti početni root direktorij ``/'', a
poželjno je da uvijek koristimo prazni direktorij u te svrhe. Na
primjer ``/vol''. Automounter u tom slučaju automatski stvara i
briše mount point direktorije u našem ``/vol''. Mount point
direktoriji imaju imena po ključevima u automounterovim mapama.
Automounter ima "master" mapu i tematske mape koje su definirane u
master mapi.
Slijedi primjer konfiguracije koja definira dva automountera,
jednog koji poslužuje mrežnim NFS resursima, te jednog koji
poslužuje sa lokalnim prenosivim uređajima kao što su CD rom ili
floppy:
----------------------------------------------
$ cat /etc/auto.master
# $Id: auto.master,v 1.3 2003/09/29 08:22:35 raven Exp $
#
# Sample auto.master file
# This is an automounter map and it has the following format
# key [ -mount-options-separated-by-comma ] location
# For details of the format look at autofs(5).
#/misc /etc/auto.misc --timeout=60
#/misc /etc/auto.misc
/net /etc/auto.net --timeout=300
/vol /etc/auto.vol --timeout=5
$ cat /etc/auto.vol
cdrom -fstype=auto,ro,nosuid,nodev :/dev/cdrom
floppy -fstype=auto,sync,nosuid,nodev :/dev/fd0
$ cat /etc/auto.net
key="$1"
opts="-fstype=nfs,hard,intr,nodev,nosuid"
SHOWMOUNT="/usr/sbin/showmount --no-headers -e $key"
$SHOWMOUNT | sort +0 | \
awk -v key="$key" -v opts="$opts" -- '
BEGIN { ORS=""; first=1 }
{ if (first) { print opts; first=0 }; print " \\\n\t" $1, key ":" $1 }
END { if (!first) print "\n"; else exit 1 }
'
----------------------------------------------
Ako koristimo automounter, potrebno je uključiti autofs daemon
prilikom dizanja sustava. Kako se to radi, ovisi o distribuciji,
ovdje su primjeri za neke distribucije: <link>debian</> <link>Red
Hat</>, <link>Zuze</> i <link>Mandrake</>.
--
The Network is the Filesystem.
Miroslav Zubcic <miroslav.zubcic(a)zesoi.fer.hr> writes:> Ha =E8uj, tag po
tag, i ispadne HTML ili SGML. :-) Naime da podsjetim
> za=B9to se ne=E6e pisati u realy plain textu; odgovori moraju
> sadr=BEavat=
> i
> fixni font za primjere koda, outputa itd ... moraju postojati linkovi,
> jer bi moglo biti dosta referenci na vanjske stranice, na primjer na
> kraju odgovora: "za vi=B9e detalja o sambi, valja posjetiti
> http://www.samba.org". Zatim bi trebalo ne=B9to tu i tamo boldati,
> recimo kada se govori o fdisku, mkfs(8), hdparmu itd ... :-)
> Output u plain text mo=BEe zadr=BEati bold, underline i italic u *vec*
> _poznatim_ /oblicima/.
Haj
Ovih dana bas ne spavam nesto.Ako sam ja dobro shvatio ti predlazes da
se sve pise u html-u pa onda prebacuje u plain tekst?Ako je tako onda bi
trebali dogovoriti koji fontovi (velicina) bi se koristili za naslove,
podnaslove, format u kojem ce biti pisano itd. da to na nesto slici.
> Mo=BEe li se napraviti da od svih submitanih materijala, glavni team
> koji to kontrolira i uvr=B9=E6uje u kostur ima algoritam koji bih u
> ovom
> trenutku nazvao "tko pisne drek stisne". Zna=E8i onaj od nas tko prvi
> submita neki Q/A par, taj par je od tada dodjeljen njemu i kao takav
A sta ako se dogodi da vise ljudi istovremeno stisnu isti drek?:-) A da
mi ipak podijelimo barem onako generalno podrucja.Nema smisla da istu
stvar pise dvoje ljudi a neku temu nitko.
Turbo <ivan.brozovic(a)ka.htnet.hr> writes:
> E ovako nesto slicno kao sto si ti predlozio sam ja i zamislio. Dakle da
> neki Pero Lozac moze submitat pitanje, cak i odgovor, pa da to poslije
> ekipa iz admin liste mogu odobrit odnosno obrisat.
Samo dobro pazi da se skužimo, Q/A tekstovi i oni one-lineri sa glupim
pitanjima su sasvim drugačija roba.
> Uglavnom sve sto si napisao je izvedivo bez nekog problema. Ja cu se
> bacit na izradu toga i vjerujem da bih to mogao, ako nist drugo,
> napisat preko vikenda (prognoza je snijeg i sumnjam da cu navlacit
> krila po obliznjim brdima) pa da vec slijedeci tjedan bude uporabljivo.
Super!
> Oko uvoza vec gotovih Q/A u nekom obliku trebamo definitivno
> dogovoriti format, strogo definiran i morao bi biti jednostavno "parsabilan".
Nekako sam ... ha šta ja znam, evo vidim da Kost sprema neki
mini-tutorijal, pa možda neće biti problem SGML.
> Autentikacija nije nekakav problem, mozemo dogovorit hoce li to biti
> HTTP autentikacija, neka moja interna ili kad vec spominjes HTTPS
> mozemo i SSL klijentsku autentikaciju ako treba :)
Apache, kao što rekog Kristijanu. Što manje kodiranja i nauke. Apache
HTTP autentifikacija se složi za 5 minuta.
> Ja bih to najradije pisao u PHP-u, a za bazu koristio postgres ili
> mysql.
Kupljeno.
> Gdje ce se to vrtit ? Na griffinu ili hideb-u ? Koga treba ugnjavit
> glede baze (i accounta na doticnoj), PHP-a i shell accounta (na griffinu
> imam acc) ? Kosturinu, Rodina ili koga vec ?
Onu adresu koju je Kost poslao, "admin < @ linux . hr . >" - proguraj
kroz sendmail ruleset "final" da dobiješ adresu. :-)
--
The Network is the Filesystem.
Eto prosao je dernek kupovanja i trosenja novca za tzv. "blagdane".
(Ja ovaj put, pa nadalje nisam nista nikome kupio hehehe). Stoga
mozemo nastaviti sa tim i takvim projektom FAQ-a.
Do sada je bilo nekoliko revizija dokumenta, a zadnji je napravio
Josip i to bi bio taj konačni kostur. Ukoliko netko ima za dodati neki
"killer" Q/A par ili temu, neka to napravi u iducih tjedan dana - do
16 - petka kada cemo to jos malo korigirati i zamrznuti.
Sada bi se trebalo jos u tih tjedan dana dogovoriti o nacinu rada na
dokumentu, tj. tehnicki detalji. Buduci da sam ja uvijek pri pisanju
neke dokumentacije radio taj posao sam, nisam imao previse problema da
se dogovorim sa sobom, na kraju bih ipak popustio i pisao u
LaTeX-u. :-)
Ukratko, smatram se najmanje maštovitim za donijeti odluku ili cak
razmisliti o tome.
Znaci odlucujemo gdje ce biti kostur FAQ-a, kako ce i gdje ljudi
submitati Q/A parove, tko ce ih korigirati i odobravati in tako naprej ...
Ono sto bih ja predlozio cisto sa organizacijske strane jest to - sto
sam vec i spomenuo - 2-3 ljudske jedinke koje bi bili cenzori i core
team. Predlazem Chonkyja, Josipa i sebe, tako da produkcija ne trpi,
imamo trostruku redundanciju - ljudi koji su ipak prilicno zaposleni,
ali uvijek bi se netko od nas trojce nasao uzeti malo vremena.
Sve, a poglavito Turba koji vec ima neke ideje jos od skupstine, bih
zamolio ako mogu/moze predloziti neko jednostavno i prakticno tehnicko
rjesenje za taj sistem. Onaj tko ce to implementirati bi trebao od
Kosta dobiti nekakav access na zerver naravno, ili poslao stvar Kostu
da je on "deploya" kako to vele javasi.
Što se tiče formata, mislim da mi je Josip nesto pricao o nekom vidu
HTML-a u kojemu se pise plain text ili gotovo plain text, i onda nesto
iz toga po nekoj spranci izgenerira HTML ...
Natuknice:
Nakon toga, u fazi 3 pristupa se popunjavanju kostura. Prvo bi trebalo
reuseati ono iz verzije 1. Tj. Mozgyjev FAQ, i eventualno malo
doraditi po potrebi stivo glede & unatoc napretka GNU/Linuxa i stanja
na terenu. Zatim pokupiti vec gotove stvari sa weba i malo ih
presloziti, a IMHO, malo toga se bas mora i pisati from scratch.
Faza 4 (je*ate ovo kao da je DECNet) - trebala bi biti lakša,
tj. korigiranje - logicko, i gramaticko, finalno formatiranje
dokumenta u doradjeni HTML i objavljivanje na faq.linux.hr.,
exportanje u plain text splitnuto na recimo 500 linija i prikladno za
periodicko slanje na newse od strane neke savjesne perl skripte
(mislim da postoji nesto sto se zove auto-faq). Faza 4 moze poceti i
ako faza 3 jos nije gotova - recimo na 80% faze 3.
Faza 5 - (jopet DECNet) odrzavanje: primanje zanimljivih Q/A parova i
njihovo uglavljivanje u FAQ, ispravljanje gresaka svih vrsta,
inkrementiranje minor verzije i eventualno kriticno nadogradjivanje
postojecih Q/A parova kako se bude mijenjala situacija na terenu s
godinama.
Za? Protiv? Suzdrzani? ... nema? OK, pauza do sutra ... :-)
--
The Network is the Filesystem.
Zdravo svima.
Ja sam zapoceo programiranje sucelja za FAQ.
Odgovorio sam na Zubcicev reply meni glede toga no koliko sam
poslije skuzio, reply sam napravio njemu a ne mailing listi :)
Uglavnom, napravit cu to po njegovom prijedlogu.
Koliko sam skuzio Kosta, to ce se vrtit na griffinu pa sam tamo na
admin(a)linux.hr poslao zamolbu za otvaranje accounta na mysql serveru.
E sad.
Autentikacija ? Hocemo koristi Apachevu pa ja pogledam o kome se radi,
ili da napravim nekakvo svoje ulogiravanje ?
Ili ako cemo vec koristit SSL, mozemo koristit i SSL klijent
autentikaciju, samo bi onda trebali svi admini imati privatni kljuc i
certifikat (sto u biti za nase interne potrebe nije testo izvest).
Hoce to biti pod nekim virtual hostom (npr. faq.linux.hr) ili ? Kod
SSL-a valjda znate da vise SSL virtualnih hostova moraju imati
drugaciju IP adresu pa i na to treba mislit, da li je izvedivo odnosno
da li se moze potrositi jos jedna adresa na ovo.
Ja cu se potrudit da sto prije zavrsim.
Pozdrav !
--
Turbo aka Ivan Brozovic
$mail='ivan.brozovic(a)ka.htnet.hr' . 'turbo(a)linux.hr';
$web='http://www.foi.hr/~ibrozovi'; $mob='0917211604';
$ICQ=65431885; $geekcode='$web/geek.html'; $GnuPG='$web/pgp.html';
Valjda sam ja nesto zajebo kada sam postao na listu pa evo cpoy/pastam u
nadi da ce sada biti oke.
----------
Miroslav Zubcic <miroslav.zubcic(a)zesoi.fer.hr> writes:
> Ha =E8uj, tag po
> tag, i ispadne HTML ili SGML. :-) Naime da podsjetim
> za=B9to se ne=E6e pisati u realy plain textu; odgovori moraju
> sadr=BEavat=
> i
> fixni font za primjere koda, outputa itd ... moraju postojati linkovi,
> jer bi moglo biti dosta referenci na vanjske stranice, na primjer na
> kraju odgovora: "za vi=B9e detalja o sambi, valja posjetiti
> http://www.samba.org". Zatim bi trebalo ne=B9to tu i tamo boldati,
> recimo kada se govori o fdisku, mkfs(8), hdparmu itd ... :-)
> Output u plain text mo=BEe zadr=BEati bold, underline i italic u *vec*
> _poznatim_ /oblicima/.
Haj
Ovih dana bas ne spavam nesto.Ako sam ja dobro shvatio ti predlazes da
se sve pise u html-u pa onda prebacuje u plain tekst?Ako je tako onda bi
trebali dogovoriti koji fontovi (velicina) bi se koristili za naslove,
podnaslove, format u kojem ce biti pisano itd. da to na nesto slici.
> Mo=BEe li se napraviti da od svih submitanih materijala, glavni team
> koji to kontrolira i uvr=B9=E6uje u kostur ima algoritam koji bih u
ovom
> trenutku nazvao "tko pisne drek stisne". Zna=E8i onaj od nas tko prvi
> submita neki Q/A par, taj par je od tada dodjeljen njemu i kao takav
A sta ako se dogodi da vise ljudi istovremeno stisnu isti drek?:-) A da
mi ipak podjelimo barem onako generalno podrucja.Nema smisla da istu
stvar pisu dvoje ljudi a neku temu nitko.
----------------------
Eh prije nego opet zaboravim.Izgled html-a bi se mogao definirati nekim
vanjskim stylesheet fileom tako da ne moramo brinuti o izgledu html-a
vec samo pozovemo taj file.Bas sam se jutros popiknuo na nesto sto bi
nam jako dobro doslo,ako nista drugo ono kao link. Na ovom linku
http://www.moravek.net/newusers/faq_030.htm
se nalazi usnet FAQ.Napisan je jako dobro a jos je k tome i na
hrvatskom. Trebalo bi ukljuciti dio tog FAQ-a ,za sto bi doduse trebali
dopustenje od autora ili barem staviti link.Al' sve se bojim da ako se
stavi link da ce to biti uredno preskoceno...
Eh prije nego opet zaboravim.Izgled html-a bi se mogao definirati nekim
vanjskim stylesheet fileom tako da ne moramo brinuti o izgledu html-a
vec samo pozovemo taj file.Bas sam se jutros popiknuo na nesto sto bi
nam jako dobro doslo,ako nista drugo ono kao link. Na ovom linku
http://www.moravek.net/newusers/faq_030.htm
se nalazi usnet FAQ.Napisan je jako dobro a jos je k tome i na
hrvatskom. Trebalo bi ukljuciti dio tog FAQ-a ,za sto bi doduse trebali
dopustenje od autora ili barem staviti link.Al' sve se bojim da ako se
stavi link da ce to biti uredno preskoceno...
Vlatko Kosturjak <kost(a)linux.hr> writes:
> Kao prvo, Sve najbolje svim faq-workersima! :-)
Itebi sinko. :-)
> Sve potrebno za odrzavanje FAQ-a sto se tice servera, najbolje je
> poslati na admin(a)linux.hr tako da ne glumim posrednika :-) a i brze ce
> sve ici... (Josip Rodin ih odrzava, anyway...)
OK, hvala na informaciji. Stavio sam ga odmah u Cc, kako bih mu
skrenuo pozornost na tehničke probleme sa neželjenim base64
enkodiranjem naših slova u iso latin 2 standardu na web sučelju
arhive, a kao drugo na nemogućnosti muljanja mail adresa sudionika na
listi (ne radi opcija na admin webu liste, ne funkcionira jednostavno
rečeno) na istoj toj web arhivi. Neki ljudi imaju adrese za koje ne bi
željeli da im ju pokupe spam roboti.
> SGML. Moj prijedlog je definitivno da se pise FAQ u SGML-u. Tako se pise
> vecina LDP dokumentacije, a iz njega se moze izvuci TXT, HTML, PS, ...
U biti nisam nikada radio sa njime, ali koliko sam malo to vidio,
izgleda jako jednostavno. Također ima i dosta tih sgml2<nešto> naredbi
za konverziju u ostale formate uključujući i text, html i pdf. Čak i
LaTeX! Doduše OTOH, ima sintakse kao i HTML, pa ne vidim da je baš kao
nešto plain text, no ako se ostali slažu, meni ne smeta.
--
The Network is the Filesystem.
Zaboravih poslat na listu :-( Sorry!
----- Forwarded message from Vlatko Kosturjak <kost(a)linux.hr> -----
From: Vlatko Kosturjak <kost(a)linux.hr>
To: Miroslav Zubcic <miroslav.zubcic(a)zesoi.fer.hr>
Subject: Re: [Faq-workers] Faza 2
Kao prvo, Sve najbolje svim faq-workersima! :-)
> rjesenje za taj sistem. Onaj tko ce to implementirati bi trebao od
> Kosta dobiti nekakav access na zerver naravno, ili poslao stvar Kostu
> da je on "deploya" kako to vele javasi.
Sve potrebno za odrzavanje FAQ-a sto se tice servera, najbolje je
poslati na admin(a)linux.hr tako da ne glumim posrednika :-) a i brze ce
sve ici... (Josip Rodin ih odrzava, anyway...)
> Što se tiče formata, mislim da mi je Josip nesto pricao o nekom vidu
> HTML-a u kojemu se pise plain text ili gotovo plain text, i onda nesto
> iz toga po nekoj spranci izgenerira HTML ...
SGML. Moj prijedlog je definitivno da se pise FAQ u SGML-u. Tako se pise
vecina LDP dokumentacije, a iz njega se moze izvuci TXT, HTML, PS, ...
Javite ako ja mogu jos kako pomoci,
--
Vlatko Kosturjak - KoSt ICQ: 3631122
----- End forwarded message -----
--
Vlatko Kosturjak - KoSt ICQ: 3631122
Isprintao sam si ono sto je M. Zubcic poslao kao Draft No 2 pa sam
lakse uocio neke stvari koje sam promijenio kako bi to na nesto licilo
od pocetka.
Ono sto je Zubcic oznacio sa "XXX" (kao komentar), zamijenio sam "***"
i svuda gdje je to izostavljeno sam odvojio komentare od ostalog
teksta tako da se bolje vidi sto je sto.
Ako nitko nema prigovora na promjene onda bismo u buduce mogli
raditi promjene na tom izmjenjenom draftu. Promjene koje sam napravio
su minorne:
- Svuda sam stavio tocke i upitnike ovisno o tome je li recenica
upitna ili nije. Do sada je bilo svakako.
- Pod 2.1 imamo naslov "Što je FAQ?", a pod 2.3 imamo naslov
"Čemu služi ovaj FAQ?". Mislim da su s obzirom na sadrzaj koji ce
imati ta dva naslova u konfliktu pa sam 2.3 promijenio u
"BŠto sadrži ovaj FAQ?".
- Pod 3.1 sam "netiquette, URL na catb.org/~esr/smart_questions"
stavio kao komentar.
- Pod 3.2 sam "Što je to kada mi netko kaže" zamijenio sa
"Što znači kada mi netko kaže".
- Pod 3.7 sam "njihova objašnjenja i URL-ovi na jargon file kada je to
potrebno." stavio kao komentar.
- Pod 3.9.4 sam "WWW-a" zamijenio sa "weba" i "riješenjem" sa
"rješenjem".
- Pod 4.1 sam "Što je to GNU/Linux (XXX - da li ga možemo tako zvati?)"
zamijenio sa "Što je to GNU/Linux?
*** da li ga možemo tako zvati?"
Da odmah to raspravimo pa da se taj komentar ubije; Dakle, meni
ne smeta da pisemo GNU/Linux, tj. svejedno mi je. Ostali?
- Pod 4.3 sam "Od čega se sastoji jedan Unix sistem? (kernel, libc, shell,
programi ...), kako se boota i kako se logiramo na njega." zamijenio
sa "Od čega se sastoji jedan Unix sistem?
*** kernel, libc, shell, programi, bootanje i ulogiravanje"
- Pod 4.4 sam kao 4.4.3 dodao "MS fdisk" jer mislim da je jos uvijek
potrebno. Mozda da dodamo i fips?
Izbacio sam komentar "(jebiga mora se opisati)" uz partition magic.
- Pod 4.6 sam "Instalacija - generalno" zamijenio sa "Instalacija -
općenito".
- Pod 4.9 sam maknuo "najnužnije osnove" sto je stajalo uz neke editore.
- 4.10 prakticki nije imao naslova pa sam postavio naslov
"Filesystem i hierarhija direktorija", a ono pitanje koje je bilo
pod 4.10 sam stavio pod 1.10.1. "(malo prepričati hier(7))" sam
stavio kao komentar, tj. bacio u drugi red i ispred stavio "***".
Dodao sam u 4.10.1 naslov i "što je '/', što '.', a što '..'?"
- Pod 5 sam "(koristiti Mozgyjev FAQ intenzivno)" stavio kao komentar.
- Pod 5.1 sam "suzivot vise" zamijenio sa "suživot više".
- Pod 6.12 sam ostavio "Uredski paket - OpenOffice", ostalo sam stavio
kao komentar.
- Pod 6.14 sam "(krasti recenzije iz članaka sa weba)" stavio kao
komentar.
- Pod 6.24 sam sam sve u zagradi maknuo, a ono iza zagrade stavio sam
kao komentar (nebitno).
- Pod 6.26 sam maknuo "(nemam pojma o tome)".
- Naslov pod 6.26.1 sam promijenio u "Popis popularnijih igara, gdje
ih nabaviti?".
- Pod 6.27 sam "... instalacija, mkfontdir, ttmkfdir ..." stavio
kao komentar.
- Pod 8.1.1 sam ono sto je u zagradi stavio kao komentar.
- Pod 8.1.2 sam "Winmodemi" zamijenio sa "Winmodemi a.k.a. softverski
modemi".
- Pod 8.2.1 sam "(M. FAQ uglavnom)" stavio kao komentar.
- Pod 8.7 sam ostavio "Firewalling, iptables(8) i gui wrapperi za isti",
ostalo sam stavio kao komentar.
- 8.8 sam pretvorio u 8.9, a pod 8.8 sam stavio "Gateway (izlazak na
Internet iz lokalne mreže)".
- Pod 9.0 sam "koristiti Mozgy FAQ pretežno" stavio kao komentar.
- Pod 9.2 sam "(sendmail dio iz Mozgy FAQ-a sa malo izmjena)" stavio
kao komentar.
- Pod 9.5 sam "(samo instalacija, dizanje spuštanje, ostalo URL-ovi)"
postavio kao komentar.
- Pod 10.1 sam sadrzaj zagrada stavio kao komentar.
- Pod 10.9 sam "URL-ovi, par riječi" stavio kao komentar.
- Pod 10.12 sam sve u zagradi stavio kao komentar.
- Pod 10.13 sam sve u zagradi stavio kao komentar i zamijenio sam
"kriptičnijih" sa "kriptičnih".
- Pod 11, "Note" sam stavio kao komentar.
- Pod 12 sam ono sto je u zagradi stavio kao komentar.
I na kraju kad se primjene te promjene dobije se ovo:
1. Uvod
2. Predgovor
2.1. što je FAQ?
2.2. Tko ga je napravio, a tko još davno započeo?
2.3. što sadrži ovaj FAQ?
3. Konvencije
3.1. Postanje na usenet i pisanje maila
*** netiquette, URL na catb.org/~esr/smart_questions.
3.2. što znači kada mi netko kaže "vidi foo(1)"?
*** ovdje u 3.2 opisati ukratko i što su to info stranice i
*** HOWTO dokumenti, link na sekciju 4 gdje se o tome opširnije
*** piše.
3.6. što su to README i INSTALL fileovi i što u njima obično piše?
3.7. Termini korišteni u ovom dokumentu
*** njihova objašnjenja i URL-ovi na jargon file kada je to
*** potrebno.
3.8. Linux vs "Linuxi" i Mandrake vs "mendrejksi" - jednom za svagda
3.9. Kako čitati dokumentaciju i kako pristupati problemima?
3.9.1. Debugiranje
3.9.2. Logovi
3.9.3. Lociranje problema, artikulacija pitanja i točan opis
poduzetih radnji
3.9.4. Pretraživanje weba u potrazi za rješenjem problema -
mini HOWTO
4. Osnove
3.4. što su to info stranice i kako se koriste?
3.5. što je HOWTO gdje se može naći?
7.1. Kako mountati vfat/ntfs/cifs/NFS/hfs?
*** Opisati i mountanje externih USB storage devicea
4.1. što je to GNU/Linux?
*** da li ga možemo tako zvati?
4.2. što su to distribucije i što one u principu sadrže, te koje
distribucije su više preferirane od kojih skupina ljudi?
4.3. Od čega se sastoji jedan Unix sistem?
*** kernel, libc, shell, programi, bootanje i ulogiravanje.
4.4. što su to particije i kako radimo sa PC particijama?
4.4.1. fdisk(8)
4.4.2. Partition Magic
4.4.3 MS fdisk
4.5. Filesystemi, ext2/3 reiser, vfat, ntfs, čitanje i pisanje po
istima pod linuxom, nove nade: XFS, JFS...
4.5.1. Kako podjeliti particije?
*** (M)
4.6. Instalacija - općenito
4.6.1. Instalacija Debiana
4.6.2. Instalacija Mandrakea
4.6.3. Instalacija Gentooa
4.6.4. Instalacija Slackwarea
4.6.5. Instalacija Red Hata
4.6.6. Instalacija SUSE-a
4.6.7. Linkovi do svih distribucija i njihove engleske
dokumentacije, linkovi do rasprava koja je distra
bolja i nekoliko riječi o tim raspravama i njihovom
(be)smislu.
4.7. Rad u bash shellu, osnove, &, &&, ;, |, ||, >, >>, !$, !!,
jobs, fg, bg, C-k, C-r, C-l, C-v, C-p, C-e, C-a, C-z ...
4.8. ls(1), cp(1), mv(1), rm(1), id(1), ps(1), vi(1), cat(1),
grep(1), tail(1), head(1), tar(1), gzip(1), bzip2(1), ln(1),
chgrp(1), chmod(1), chown(1), cut(1), date(1), env(1),
kill(1), mkdir(1), rmdir(1), su(1), sort(1), uniq(1)
passwd(1), useradd(8), usermod(8), userdel(8), chfn(1),
... pajpanje, redirekcija i stdin/stdout/stderr
4.9. Odabir editora
4.9.1. Vi
4.9.2. Emacs
4.9.3. Joe
4.9.4. Pico
4.9.5. Kedit
4.9.6. Nedit
4.9.?. štatijaznamedit
4.10. Filesystem i hierarhija direktorija
4.10.1. što je gdje na filesystemu, kako izgleda filesystem, što
je moutanje, što je "/", što je ".", a što ".."?
*** malo prepričati hier(7)
4.10.2. Kako koristiti locate(1) i find(1)?
4.11. File ownership i permissioni - unix osnove
4.12. Najpoznatiji paket manageri i formati paketa: rpm, deb, pkg i
klasični tarballovi
5. Osnovna konfiguracija sistema
*** koristiti Mozgyjev FAQ intenzivno
5.1. Boot loaderi i njihovo uklanjanje, multiboot, tj. suživot više
OS-ova na jednom stroju.
5.2. Postavljanje sistemskog vremena i njegovo spremanje u BIOS
6. Grafičko sučelje pod Unix sistemima i userland programi
6.1. što je to X server?
6.2. što su to window manageri i desktop environmenti?
6.3. što je GNOME?
6.3.1 Kako se u GNOME-u ona kvačica na prozorčiću ...
6.3.2 Kako se u GNOME-u ...
6.3.3 ...
6.4. što je KDE?
6.4.1 Kako se u KDE-u ona kvačica na prozorčiću ...
6.4.2 Kako se u KDE-u ...
6.4.3 ...
6.5. GNOME vs KDE
6.6. Mogu li se koristiti zajedno aplikacije jednog i drugog?
6.7. što su to GTK, QT, Motif, Xaw*, Xt, wxwindows?
6.8. Ponašanje X11 programa, njihova interakcija sa serverom
6.9. X11 autentifikacija - xauth(1), .Xauthority, xdm, kdm i gdm
6.10. .Xdefaults i .xinitrc/.xsession
6.11. WWW Browseri, pros, cons, a vs b
6.11.1. Kako se u Mozilli ono ...
6.11.2. Mozilla mi neće ...
6.11.3. Fontovi u Galeonu su mi bla.
6.12. Uredski paket - OpenOffice
*** osnove, nešto uvoda, "alternativni" načini pisanja na
*** kompjuteru (TeX, troff) ...
6.12.1. Kako instalirati hrvatski spell u OOo?
6.12.2. Gdje se može skinuti krvatski lokalizirani OOo?
6.12.3. Lokalizirani OOo, pros cons, rasprave na tu temu ...
6.12.4. Naša slova u uredskim paketima
6.12.5.
6.12.6.
6.12.7.
6.12.8.
6.12.9.
6.12.10.
6.13. Mail readeri
6.13.1. Mozilla mail
6.13.2. Kmail
6.13.3. Sylpheed
6.13.4. Evolution
6.13.5. mutt(1)
6.13.6. mailx(1)
6.13.7. (X)emacs/Gnus
6.14. InterNetNews iliti Usenet
*** krasti recenzije iz članaka sa weba
6.14.1. Mozilla
6.14.2. Pan
6.14.3. slrn
6.14.4. (X)emacs/Gnus
6.14.3. tin
6.14.5. Lokalni off line news spool mini howto
6.15. IRC, ICQ, mcq, CCCP ...
6.15.1. licq ...
6.15.2. ...
6.15.3. ...
6.15.4. ...
6.16. Programi za gledanje videa, mpeg-a, avija, obradu ...
6.16.1. Mplayer
6.16.2. aviplay
6.16.3.
6.17. Programi za slušanje i obradu muzike i ripanje
6.17.1. što je ogg format
6.17.2. xmms(1)
6.17.?. itd itd ...
6.18. Prženje cdromova, teorija i konkretni programi
6.18.1. Help, ne prepoznaje mi pržilicu
6.18.2. Koji program za prženje?
6.18.3. što je cdrecord i kako je povezan sa ostalim programima?
6.18.4.
6.18.5.
6.19. Obrada slike, gimp i ImageMagick, preglednici ...
6.20. P2P programi, gdje ih nabaviti i kako ih instalirati.
6.20.1. xMule, aMule, edonkey, mldonkey ...
6.21. Fino podešavanje slike X servera, geometrija, DPI, Depth ...
6.22. GL, 2D/3D akceleracija, XF86Config, xinerama, vendori: nvidia, ati ...
6.23. Miš: tipovi, brzina, akceleracija, X mouse, gpm(8), protokoli ...
6.24. Razni c00l programi i kratak opis
*** kalendari, zezalice, beskorisni GUI-ji ...
6.25. Gdje nabaviti Acrobat Reader?
6.26. Igre
6.26.1. Popis popularnijih igara, gdje ih nabaviti?
6.26.2 Igra foo
6.26.3 Igra bar
6.26.4 Igra baz
6.27. Fontovi: xfm(8), TrueType, Type1, fixni, proporcionalni, konzolni
*** instalacija, mkfontdir, ttmkfdir...
7. Razno
7.1. Recode(8) i iconv(1)
7.2. Rescue sistema kada nešto generalno pođe po zlu, scenariji i savjeti
8. Networking
8.1. Modem
8.1.1 Externi modemi, interni modemi
*** krasti iz modem howto
8.1.2 Winmodemi a.k.a. softverski modemi
8.2. ISDN, PPP, DSL, PPPOE, Frame Relay, HDLC, ATM ...
8.2.1. Kako podesiti pppd(8)
*** M. FAQ uglavnom
8.3. Ethernet/802.3, Token Ring, FDDI, 802.1Q, 802.1d, 802.2, ...
8.4. NFS, SMBFS/Samba, CIFS, AFS ...
8.5. NIS, LDAP, automounter ...
8.6. Debugiranje, ping, traceroute, strace -econnect,bind, ...
8.7. Firewalling, iptables(8) i gui wrapperi za isti
*** samo osnove, informacije kako radi i par primjera, tcp
*** wrapperi, ostalo hyperlinkovi.
8.8. Ssh, telnet, scp, ftp, ntp ... klijenti
9. Sistemski servisi i napredno konfiguriranje
*** koristiti Mozgy FAQ pretežno
9.0. Kako gasiti i paliti servise?
9.1. sshd
9.2. sendmail/exim/postfix
*** sendmail dio iz Mozgy FAQ-a sa malo izmjena
9.3. (x)(rl)(p)inetd i njegovi servisi
9.4. Bind
9.5. Baze
*** samo instalacija, dizanje spuštanje, ostalo URL-ovi
9.5.1. Postgresql
9.5.2. MySQL
9.5.3. Oracle
9.6. NFS, portmap ...
9.7. LPD, LprNG vs CUPS, kako namjestiti printer (ulong*)
9.8. ...
9.9. Kako filtrirati mail sa procmailom, a kako sa sieve?
9.X. Ostalo ...
10. Development, programi i kompiliranje.
10.1. što je Kernel i kako ga iskompilirati?
*** Mozgyjev + 2.6 izmjene
10.1.1 Kernel boot - troubleshooting i česte boot opcije
10.2. Kompiliranje autoconf-based sourceva
10.3. Kompiliranje X poroject (Imake) based sourceva
10.4. što je to kompajler, kako se zove, čemu služi?
10.5. Linker ...
10.6. CPPFLAGS, LDFLAGS, LD_RUN_PATH, LIBS, CC, CFLAGS, CXX, CXXFLAGS...
10.7. Makefile
10.8. Gdje pronaći API dokumentaciju, kako koristiti perl i CPAN
10.9. Python, Perl, C, PHP, Java, C++
*** URL-ovi, par riječi.
10.10. Kako prijaviti neuspješno kompiliranje?
10.11. Kako koristiti gdb(1), ltrace(1) i strace(1)?
10.12. Objašnjenje češćih gcc/ld compile errora
*** structure has no member called bla, undefined reference to ...,
*** cannot find Xm.h ..., previous declaration of sys_errlist,
*** parse error...
10.13. Objašnjenje kriptičnih error outputa
*** cannot stat, not a directory, file exists, access denied,
*** operation not supported, segmentation fault, bus error,
*** killed, unable to handle kernel paging request on virtual
*** address 0X..., printing EIP...
10.14. Editori i IDE-ovi ...
11. Vendor/Distribution specific problemi i alati
11.1 Debian
11.1.1
11.1.2
11.2 Mandrake
11.2.1
11.2.2
11.3 SUSE
11.3.1
11.3.2
11.4 Red Hat
11.4.1
11.4.2
*** Note: u ovu sekciju bi trebali voditi linkovi iz ostalih sekcija
*** kada je to primjenjivo.
12. Hardware vendori i driveri, NVidia, ATI, IBM, Lucent, Cisco
*** instalacija drivera - idiot proof copy/paste-ovi
13. Zaključci, filozofija, clippete
14. Zahvale i EOF
--
Josip Deanovic
