Prijedlog Josipa Deanovića od "Tue, 23 Dec 2003 10:46:01" je ušao kao
prva verzija sadržaja FAQ-a, dodao sam samo ovo:
4.1. Da li je GNU/Linux prikladni OS za mene i moje potrebe?
U sekciju "osnove" na nesvjesan zahtjev Borisa Tudana. :-)
Od ostaloga bih izdvojio to da će ovih dana biti gotov engine za unos
i dovoljni content management more/less po onoj funkcionalnoj
specifikaciji za Turba.
U roku od mjesec dana nakon početka rada bismo trebali imati nešto
upotrebljivo za staviti na faq.linux.hr
Priložen je sadržaj na koji će pointati layer sa glupim i pametnim
pitanjima kako je zamišljeno:
------------------------------------------------------------------
1. Uvod
2. Predgovor
2.1. što je FAQ?
2.2. Tko ga je napravio, a tko još davno započeo?
2.3. što sadrži ovaj FAQ?
3. Konvencije
3.1. Postanje na usenet i pisanje maila
*** netiquette, URL na catb.org/~esr/smart_questions.
3.2. što znači kada mi netko kaže "vidi foo(1)"?
*** ovdje u 3.2 opisati ukratko i što su to info stranice i
*** HOWTO dokumenti, link na sekciju 4 gdje se o tome opširnije
*** piše.
3.3. što su to README i INSTALL fileovi i što u njima obično piše?
3.4. Termini korišteni u ovom dokumentu
*** njihova objašnjenja i URL-ovi na jargon file kada je to
*** potrebno.
3.5. Linux vs "Linuxi" i Mandrake vs "mendrejksi" - jednom za svagda
3.6. Kako čitati dokumentaciju i kako pristupati problemima?
3.9.1. Debugiranje
3.9.2. Logovi
3.9.3. Lociranje problema, artikulacija pitanja i točan opis
poduzetih radnji
3.9.4. Pretraživanje weba u potrazi za rješenjem problema -
mini HOWTO
4. Osnove
4.1. Da li je GNU/Linux prikladni OS za mene i moje potrebe?
4.2. što su to info stranice i kako se koriste?
4.3. što je HOWTO gdje se može naći?
4.4. Kako mountati vfat/ntfs/cifs/NFS/hfs?
*** Opisati i mountanje externih USB storage devicea
4.5. što je to GNU/Linux?
*** da li ga možemo tako zvati?
4.6. što su to distribucije i što one u principu sadrže, te koje
distribucije su više preferirane od kojih skupina ljudi?
4.7. Od čega se sastoji jedan Unix sistem?
*** kernel, libc, shell, programi, bootanje i ulogiravanje.
4.8. što su to particije i kako radimo sa PC particijama?
4.8.1. fdisk(8)
4.8.2. Partition Magic
4.8.3 MS fdisk
4.9. Filesystemi, ext2/3 reiser, vfat, ntfs, čitanje i pisanje po
istima pod linuxom, nove nade: XFS, JFS...
4.9.1. Kako podjeliti particije?
*** (M)
4.10. Instalacija - općenito
4.10.1. Instalacija Debiana
4.10.2. Instalacija Mandrakea
4.10.3. Instalacija Gentooa
4.10.4. Instalacija Slackwarea
4.10.5. Instalacija Red Hata
4.10.6. Instalacija SUSE-a
4.10.7. Linkovi do svih distribucija i njihove engleske
dokumentacije, linkovi do rasprava koja je distra
bolja i nekoliko riječi o tim raspravama i njihovom
(be)smislu.
4.11. Rad u bash shellu, osnove, &, &&, ;, |, ||, >, >>, !$, !!,
jobs, fg, bg, C-k, C-r, C-l, C-v, C-p, C-e, C-a, C-z ...
4.12. ls(1), cp(1), mv(1), rm(1), id(1), ps(1), vi(1), cat(1),
grep(1), tail(1), head(1), tar(1), gzip(1), bzip2(1), ln(1),
chgrp(1), chmod(1), chown(1), cut(1), date(1), env(1),
kill(1), mkdir(1), rmdir(1), su(1), sort(1), uniq(1)
passwd(1), useradd(8), usermod(8), userdel(8), chfn(1),
... pajpanje, redirekcija i stdin/stdout/stderr
4.13. Odabir editora
4.13.1. Vi
4.13.2. Emacs
4.13.3. Joe
4.13.4. Pico
4.13.5. Kedit
4.13.6. Nedit
4.13.?. štatijaznamedit
4.14. Filesystem i hierarhija direktorija
4.14.1. što je gdje na filesystemu, kako izgleda filesystem, što
je moutanje, što je "/", što je ".", a što ".."?
*** malo prepričati hier(7)
4.14.2. Kako koristiti locate(1) i find(1)?
4.15. File ownership i permissioni - unix osnove
4.16. Najpoznatiji paket manageri i formati paketa: rpm, deb, pkg i
klasični tarballovi
5. Osnovna konfiguracija sistema
*** koristiti Mozgyjev FAQ intenzivno
5.1. Boot loaderi i njihovo uklanjanje, multiboot, tj. suživot više
OS-ova na jednom stroju.
5.2. Postavljanje sistemskog vremena i njegovo spremanje u BIOS
6. Grafičko sučelje pod Unix sistemima i userland programi
6.1. što je to X server?
6.2. što su to window manageri i desktop environmenti?
6.3. što je GNOME?
6.3.1 Kako se u GNOME-u ona kvačica na prozorčiću ...
6.3.2 Kako se u GNOME-u ...
6.3.3 ...
6.4. što je KDE?
6.4.1 Kako se u KDE-u ona kvačica na prozorčiću ...
6.4.2 Kako se u KDE-u ...
6.4.3 ...
6.5. GNOME vs KDE
6.6. Mogu li se koristiti zajedno aplikacije jednog i drugog?
6.7. što su to GTK, QT, Motif, Xaw*, Xt, wxwindows?
6.8. Ponašanje X11 programa, njihova interakcija sa serverom
6.9. X11 autentifikacija - xauth(1), .Xauthority, xdm, kdm i gdm
6.10. .Xdefaults i .xinitrc/.xsession
6.11. WWW Browseri, pros, cons, a vs b
6.11.1. Kako se u Mozilli ono ...
6.11.2. Mozilla mi neće ...
6.11.3. Fontovi u Galeonu su mi bla.
6.12. Uredski paket - OpenOffice
*** osnove, nešto uvoda, "alternativni" načini pisanja na
*** kompjuteru (TeX, troff) ...
6.12.1. Kako instalirati hrvatski spell u OOo?
6.12.2. Gdje se može skinuti krvatski lokalizirani OOo?
6.12.3. Lokalizirani OOo, pros cons, rasprave na tu temu ...
6.12.4. Naša slova u uredskim paketima
6.12.5.
6.12.6.
6.12.7.
6.12.8.
6.12.9.
6.12.10.
6.13. Mail readeri
6.13.1. Mozilla mail
6.13.2. Kmail
6.13.3. Sylpheed
6.13.4. Evolution
6.13.5. mutt(1)
6.13.6. mailx(1)
6.13.7. (X)emacs/Gnus
6.14. InterNetNews iliti Usenet
*** krasti recenzije iz članaka sa weba
6.14.1. Mozilla
6.14.2. Pan
6.14.3. slrn
6.14.4. (X)emacs/Gnus
6.14.3. tin
6.14.5. Lokalni off line news spool mini howto
6.15. IRC, ICQ, mcq, CCCP ...
6.15.1. licq ...
6.15.2. ...
6.15.3. ...
6.15.4. ...
6.16. Programi za gledanje videa, mpeg-a, avija, obradu ...
6.16.1. Mplayer
6.16.2. aviplay
6.16.3.
6.17. Programi za slušanje i obradu muzike i ripanje
6.17.1. što je ogg format
6.17.2. xmms(1)
6.17.?. itd itd ...
6.18. Prženje cdromova, teorija i konkretni programi
6.18.1. Help, ne prepoznaje mi pržilicu
6.18.2. Koji program za prženje?
6.18.3. što je cdrecord i kako je povezan sa ostalim programima?
6.18.4.
6.18.5.
6.19. Obrada slike, gimp i ImageMagick, preglednici ...
6.20. P2P programi, gdje ih nabaviti i kako ih instalirati.
6.20.1. xMule, aMule, edonkey, mldonkey ...
6.21. Fino podešavanje slike X servera, geometrija, DPI, Depth ...
6.22. GL, 2D/3D akceleracija, XF86Config, xinerama, vendori: nvidia, ati ...
6.23. Miš: tipovi, brzina, akceleracija, X mouse, gpm(8), protokoli ...
6.24. Razni c00l programi i kratak opis
*** kalendari, zezalice, beskorisni GUI-ji ...
6.25. Gdje nabaviti Acrobat Reader?
6.26. Igre
6.26.1. Popis popularnijih igara, gdje ih nabaviti?
6.26.2 Igra foo
6.26.3 Igra bar
6.26.4 Igra baz
6.27. Fontovi: xfm(8), TrueType, Type1, fixni, proporcionalni, konzolni
*** instalacija, mkfontdir, ttmkfdir...
7. Razno
7.1. Recode(8) i iconv(1)
7.2. Rescue sistema kada nešto generalno pođe po zlu, scenariji i savjeti
8. Networking
8.1. Modem
8.1.1 Externi modemi, interni modemi
*** krasti iz modem howto
8.1.2 Winmodemi a.k.a. softverski modemi
8.2. ISDN, PPP, DSL, PPPOE, Frame Relay, HDLC, ATM ...
8.2.1. Kako podesiti pppd(8)
*** M. FAQ uglavnom
8.3. Ethernet/802.3, Token Ring, FDDI, 802.1Q, 802.1d, 802.2, ...
8.4. NFS, SMBFS/Samba, CIFS, AFS ...
8.5. NIS, LDAP, automounter ...
8.6. Debugiranje, ping, traceroute, strace -econnect,bind, ...
8.7. Firewalling, iptables(8) i gui wrapperi za isti
*** samo osnove, informacije kako radi i par primjera, tcp
*** wrapperi, ostalo hyperlinkovi.
8.8. Ssh, telnet, scp, ftp, ntp ... klijenti
9. Sistemski servisi i napredno konfiguriranje
*** koristiti Mozgy FAQ pretežno
9.0. Kako gasiti i paliti servise?
9.1. sshd
9.2. sendmail/exim/postfix
*** sendmail dio iz Mozgy FAQ-a sa malo izmjena
9.3. (x)(rl)(p)inetd i njegovi servisi
9.4. Bind
9.5. Baze
*** samo instalacija, dizanje spuštanje, ostalo URL-ovi
9.5.1. Postgresql
9.5.2. MySQL
9.5.3. Oracle
9.6. NFS, portmap ...
9.7. LPD, LprNG vs CUPS, kako namjestiti printer (ulong*)
9.8. ...
9.9. Kako filtrirati mail sa procmailom, a kako sa sieve?
9.X. Ostalo ...
10. Development, programi i kompiliranje.
10.1. što je Kernel i kako ga iskompilirati?
*** Mozgyjev + 2.6 izmjene
10.1.1 Kernel boot - troubleshooting i česte boot opcije
10.2. Kompiliranje autoconf-based sourceva
10.3. Kompiliranje X poroject (Imake) based sourceva
10.4. što je to kompajler, kako se zove, čemu služi?
10.5. Linker ...
10.6. CPPFLAGS, LDFLAGS, LD_RUN_PATH, LIBS, CC, CFLAGS, CXX, CXXFLAGS...
10.7. Makefile
10.8. Gdje pronaći API dokumentaciju, kako koristiti perl i CPAN
10.9. Python, Perl, C, PHP, Java, C++
*** URL-ovi, par riječi.
10.10. Kako prijaviti neuspješno kompiliranje?
10.11. Kako koristiti gdb(1), ltrace(1) i strace(1)?
10.12. Objašnjenje češćih gcc/ld compile errora
*** structure has no member called bla, undefined reference to ...,
*** cannot find Xm.h ..., previous declaration of sys_errlist,
*** parse error...
10.13. Objašnjenje kriptičnih error outputa
*** cannot stat, not a directory, file exists, access denied,
*** operation not supported, segmentation fault, bus error,
*** killed, unable to handle kernel paging request on virtual
*** address 0X..., printing EIP...
10.14. Editori i IDE-ovi ...
11. Vendor/Distribution specific problemi i alati
11.1 Debian
11.1.1
11.1.2
11.2 Mandrake
11.2.1
11.2.2
11.3 SUSE
11.3.1
11.3.2
11.4 Red Hat
11.4.1
11.4.2
*** Note: u ovu sekciju bi trebali voditi linkovi iz ostalih sekcija
*** kada je to primjenjivo.
12. Hardware vendori i driveri, NVidia, ATI, IBM, Lucent, Cisco
*** instalacija drivera - idiot proof copy/paste-ovi
13. Zaključci, filozofija, clippete
14. Zahvale i EOF
------------------------------------------------------------------
--
The Network is the Filesystem.
Evo, u attachmentu pa mo�ete vidjeti kako sam si ja
zamislio da
otprilike izgleda formatiran tekst. Smatram da to nije
ki� ve� samo par
detalja da tekst bude pregledniji. Nije da sam ne�to
popravio i sortirao
tekst, i ne znam �to novoga napisao jer nisam imao
vi�e vremena, ali eto.
Mo�da nebi bila lo�a ideja da na newsima pozovemo
ljude koji ne�to znaju
o Linuxu pa da odgovore na barem jedno pitanje.
Teoretski, to bi moglo
jako ubrzati proces izrade faq-a, ali eto pa vi
odlu�ite koliko je to
pametno.
P.S. ne�t me je Jagor zafrkavao (kao i obi�no) pa sam
poslao preko yahoo webmaila. Nadam se da je stiglo.
_______________________________
Do you Yahoo!?
Declare Yourself - Register online to vote today!
http://vote.yahoo.com
Evo, u attachmentu pa možete vidjeti kako sam si ja zamislio da
otprilike izgleda formatiran tekst. Smatram da to nije kič već samo par
detalja da tekst bude pregledniji. Nije da sam nešto popravio i sortirao
tekst, i ne znam što novoga napisao jer nisam imao više vremena, ali eto.
Možda nebi bila loša ideja da na newsima pozovemo ljude koji nešto znaju
o Linuxu pa da odgovore na barem jedno pitanje. Teoretski, to bi moglo
jako ubrzati proces izrade faq-a, ali eto pa vi odlučite koliko je to
pametno.
--
Pozdrav, ICQ#:311102226
Igor Jagec mailto:igorm5@vip.hr
Evo, u attachmentu pa možete vidjeti kako sam si ja zamislio da
otprilike izgleda formatiran tekst. Smatram da to nije kič već samo par
detalja da tekst bude pregledniji. Nije da sam nešto popravio i sortirao
tekst, i ne znam što novoga napisao jer nisam imao više vremena, ali eto.
Možda nebi bila loša ideja da na newsima pozovemo ljude koji nešto znaju
o Linuxu pa da odgovore na barem jedno pitanje. Teoretski, to bi moglo
jako ubrzati proces izrade faq-a, ali eto pa vi odlučite koliko je to
pametno.
--
Pozdrav, ICQ#:311102226
Igor Jagec mailto:igorm5@vip.hr
Eto, nakuckao sam nešto malo, imam još dosta toga u bilježnici za
nakuckati. Ovo sve još nije sređeno, organizirano, nisu ispravljene
greške stoga nemojte očekivati ne znam kakovu kvalitetu :)
Dojma sam da nebi bilo loše tekst formatirati i ubaciti 3 verzije, i to:
txt, pdf i html.
Napomena: Thunderbird me nešto zafrkava pa je nasilno prebacio na UTF-8,
a ako forsiram 8859-2, tekst će biti nečitljiv. Već se vuče verzijama.
Eto pa vidite i ocjenite:
--------------------------ispod ove linije----------------------------
OPĆENITO O LINUXU
P: Što su to Linuksi? Imam nekakvi Linuks i na CD-u piše Mandrake, dali
je to možda Linuks?
O: Linux, 1. lice jednine, sa X na kraju, jest kernel (jezgra)
operativnog sustava, dok je Mandrake distribucija. Linux je UNIX sličan
operativni sustav nanovo napisan (engl. From scratch), dok su BSD-ovi
geneološki UNIX-i ali u sebi danas više ne sadrže niti jednu liniju
originalnog UNIX koda tako da po toj logici i današnji BDS-ovi spadaju u
UNIX slične sustave.
P: Što je to distribucija?
O: Linux distribucija, skraćeno distra, to je operativni sustav pogonjen
GNU softverom i Linux kernelom.
P: Dali je Linux besplatan?
O: Je i nije. Točnije, Linux je slobodan za redistribuciju i korištenje,
što istovremeno ne znači da je besplatan, ali može biti. Ono što obično
distributeri naplaćuju (ako naplaćuju) jest usluga, odn. podrška (pomoć
pri instalaciji, korištenju i održavanju sustava). Dakle, ne naplaćuje
se proizvod već usluga. Ukoliko vam nije potrebna takova usluga, tada bi
u vašem slučaju imalo smisla govoriti kako je Linux besplatan, ali
nemojte u praksi previše upotrebljavati tu riječ (besplatan) jer zvuči
uvredljivo i poprima konotaciju ne valjanog proizvoda.
P: Dali je možda Linux jeftina zamjena za Linux?
O: Nije. Pojedine inačice budu skuplje u odnosu na Windows pandana i tu
se uglavnom radi o serverskim inačicama pojedinih distributera. Mnoge
svjetske poznate internetske stranice su postavljene na Linux serverima
(npr. www.google.com), što dovoljno govori o kvaliteti Linux baziranih
softverskih rješenja.
P: Dali je Linux težak za instalaciju, podešavanje i korištenje?
O: Za instalaciju ovisi od distribucije do distribucije, a što se
korištenja tiče nije. Čak su mnoga istraživanja pokazala kako su potpuno
informatički nepismeni korisnici brže svladavali Linux u odnosu na
Windowse. Primjerice, instalacija distribucija Mandrake, SuSE i
RH/Fedora je dosta jednostavnija u odnosu na WinXP. Mada, nemojte
zaboraviti da instalacija i podešavanje ionako spadaju u napredno
korištenje računala.
P: Dali mogu pod Linuxom pokretati programe pisane za Windows?
O: Da, može se kroz brojne kvalitetne emulatore, doduše ne s jednakom
kvalitetom kao na izvornoj platformi i ne apsolutno sve programe, ali
mogu se emulirati mnogi popularni programi i to na razini
upotrebljivosti, a neki i više od toga. Neki emulatori su komercijalni i
pružaju podršku za neke softverske pakete (MS Office, Photoshop...)
P: Dali za Linux postoji dovoljno kvalitetnog softvera?
O: Za Linux postoje brojna kvalitetna softverska rješenja, komercijalna
i slobodna, i sasvim sigurno mogu zadovoljiti potrebe velike većine
korisnika raznih profila.
P: Dali je Linux upotrebljiv za desktop korisnike?
O: Da, svakako da jest. Linux danas sretno koriste brojni desktop
korisnici, i out of the box dolazi sa više kvalitetnog desktop softvera
u odnosu na Windowse (Open Office, Mozilla, GQView, Gimp...). Linux kao
desktop OS može udovoljiti velikoj većini zahtjeva koje postavljaju
brojni profili desktop korisnika.
P: Ima li kvalitetnih igara za Linux kao što ima za Windowse?
O: Nažalost, ovo je jedan od najvećih nedostataka Lunuxa u odnosu na
Windowse (uz Win modeme), ali to istovremeno ne znači da nećete moći
pokrenuti svoje omiljene igrice i pod Linuxom. Postoje kvalitetne igre
pisane za Linux (Americas Army), dok se također brojni popularni naslovi
mogu emulirati kroz brojne emulatore, ne komercijalne i komercijalne.
Dakle, moguće je igrati se na Linuxu ali je još uvijek tu Windows u
velikoj prednosti, što naravno ne znači istovremeno da je Linux
neupotrebljiv u tu svrhu.
P: Koje su prednosti Linuxa u odnosu na Windows?
O: Brojne. ___________________________________
P: Koji su nedostaci Linuxa u odnosu na Windowse?
O: Lošija podrška za desktop hardver (ponajviše Win modeme), nedostatak
igara i nedostatak nekih popularnih aplikacija koje su pisane jedino za
Windowse (Auto CAD, Photoshop, Dream Weaver...). Sve navedeno ne znači
istovremeno da je Linux neupotrebljiv u te namjene.
P: Ima li Linux možda grafičko sučelje?
O: Da, ima. Koristi grafički podsustav zvan X Window system koji koristi
arhitekruru server – klijent. X server obavlja mnoge kompleksne zahtjeve
koje mu daje X klijent.
P: Dali je Linux teži za korištenje od Windowsa?
O: Za korištenje nije, ali za podešavanje uglavnom jest, ali to ionako
spada u naprednije korištenje računala. Uz brojnu kvalitetnu
dokumentaciju i uz brojne news grupe, to svakako nije nepremostiva
prepreka za bilo kojeg novopečenog Linuxaša ;^) Složenost podešavanja
ovisi od distribucije do distribucije, a najlakše distribucije za
instalaciju i pošavanje su redom: Mandrake, SuSE i Red Hat (odn. Fedora
Core). Postoje i brojni kvalitetni grafički alati za podešavanje
sustava, ali nastojte vaš sustav podesiti ručno ako je to ikako moguće
jer tada imate potpunu kontrolu nad sustavom i tako ćete uvijek znati
sami otkloniti eventualni kvar jer vas grafički alati neće obavijestiti
kakve su promjene napravili i gdje.
P: Dali je Linux bolji od Windowsa?
O: Ne postoji bolji i lošiji već pobjednik u pojedinim kategorijama. Sve
ovisi o profilu korisnika koji bi koristio određeni operativni sustav,
odn. o prirodi posla koji bi se obavljao.
P: Dali je moguće imati Linux i Windows zajedno na jednome hard disku,
bez da Linux ometa rad mojeg Windows sustava?
O: Da. To se zove dual boot. Potrebno je imati razdvojene particije, a
za ostalo će se pobrinuti vaš boot menadžer (Lilo ili Grub, eventualno
Windows boot menadžer ako znate ispravno konfigurirati C:\BOOT.INI
datoteku).
P: Kako kreirati dual boot?
O: Jednim od alata za particioniranje. Partition Magic (Windows),
Qtparted (Linux), eventualno alatom za particioniranje kojim dolazi vaša
distribucija (pojavi se prilikom standardne instalacijske procedure).
Najjednostavnije je to napraviti sa komercijalnim rješenjem zvanim
Partition Magic, ali imajte na umu da kada ovo činite da *obavezno*
morate načiniti rezervnu kopiju (back up) svih vaših podataka jer niti
Partition Magic nije 100% siguran.
P: Dali je moguće pristupiti Windows particiji sa Linuxa?
O: Da, naravno da je moguće, i to bez ikakove bojazni da ćete naškoditi
vašim FAT32 odn. NTFS particijama. Moguće je i pisanje i čitanje sa
istih. Jedino ograničenje jest što generička podrška za pisanje po NTFS
particijama još uvijek nije dovoljno testirana da bi mogla biti puštena
u eksploataciju, međutim postoje neka softverska rješenja koja
garantiraju ne destruktivno pisanje po NTFS particijama. Po FAT32 možete
pisati bez ikakove bojazni da ćete naškoditi podacima na toj particiji.
P: Dali je moguće pristupati i razmjenjivati podatke sa Windows mrežama?
O: Naravno da je moguće. Zamislite si kakav bi bio internet da to kojim
slučajem nije moguće, jer isti sačinjava mnoštvo heterogenih mreža
:)Dakle, razmjena podataka između Linuxa i bilo koje druge platforme
(Win, Mac, *BSD, OS/2, BeOS...) teče glatko. Pristupati Windows mrežama
se može vrlo lako sa odgovarajućim softverom (Samba).
P: Dali sam na Linuxu sigurniji od virusa, crva, trojanskih konja i
ostalih malicioznih programa?
O: Da, to je točno, međutim to istovremeno ne znači da ste i 100%
sigurni, ali vjerojatnost infekcije istima je kudikamo manja u odnosu na
Windows platformu.
P: Kojim programom defragnementirati disk pod Linuxom?
O: Niti jednim :) Na Linuxu možete slobodno zaboraviti na fragmentaciju
datotečnog sustava jer se bilo koji od datotečnih sustava toliko malo
fragmentira da je to zanemarivo.
P: Bilo koji od datotečnih sustava? Zar Linux ima više datotečnih sustava?
O: Da. Na Linux radi sa više datotečnih sustava, a u praksi ćete se
najčešće susresti sa sljedećima: Ext2, Ext3 i ReiserFS. Nisu to svi
datotečni sustavi ali su najčešći.
P: Koji datotečni odabrati na Linuxu?
O: Ako odaberete bilo koji, nećete pogriješiti. Ako niste sigurni koji,
ostavite podrazumijevani (najčešće Ext3 i ReiserFS).
P: Koje su karakteristike datotečnih sustava pod Linuxom?
O:
P: Koja distribucija za početnika?
O: Mandrake, eventualno SuSE. Za probu je dobar i Knoppix ili Mandrake
Move. Ove zadnje dvije distribucije su tzv. Live distribucije, odn. one
koje se podižu sa CD odn. DVD medija i nije potrebna instalacija na hard
disk. Ne postoji apsolutno nikakav rizik da napravite štetu bilo kojem
instaliranom operativnom sustavu, tako niti Windowsima.
P: Dali su Debian i Slackware najbolje distre?
O: Ne postoji bolja i lošija distra. Sve je to “ispod haube” GNU softver
upogonjen Linux kernelom, ali da razlike postoje, to svakako stoji.
Svaka distribucija ima svoju ciljanu publiku, i svaki korisnik bi trebao
sam s vremenom sam otkriti koja distribucija bi bila optimalno rješenje
za njega. Ali jedno je sigurno, najbolja je ona distribucija koju si
najbolje podesite :) Mali savjet: nemojte dirati sustav koji radi. Na
engleskom: Don't fix it if it ain't broken ;) Dakle, nemojte skakati od
distribucije do distribucije ako ste već postojeću podesili svojim
potrebama i ako sve radi stabilno.
P: Dali je to istina da je Mandrake distribucija za “luzere”? :)
O: Nikako. Besmislica. Pa i u gornjem pitanju je lijepo naglašeno da
nema bolje i lošije distre te da je svaka prilagođena za određeni profil
i tip korisnika.
P: Što je to root?
O: Administrator sustava, super korisnik. Svi UNIX slični operativni
sustavi, tako i Linux, su višekorisnički sustavi na kojima postoje 2
tipa korisnika, i to: običan korisnik i super korisnik (root). Super
korisnik je samo jedan, dok običnih korisnika može biti više. Sve što
možete obaviti kao običan korisnik, obavite to tako i koristite root
ovlasti što je manje moguće iz siguronosnih razloga. Kao običan korisnik
ne možete načiniti nikakovu štetu samome sustavu koji koristite, dok kao
root možete.
P: Kako postati root?
O: Na dva načina, i to:
Prvi način, prilikom podizanja sustava:
$ login: root
$ password: <upisati root lozinku koju ste zadali prilikom instalacije,
bez ovih zagrada dakako>
# <-- znak ljestve (#) će se zamijeniti znak dolar ($) u vašem terminalu
ili tekstualnoj konzoli kada postanete root.
Drugi način, kada je sustav već pokrenut:
$ su
$ password: <root lozinka>
#
P: Kako instalirati softver na Linux?
O: Na 2 načina: paketnim mehanizmom i kompajliranjem binarnog paketa.
Prvi način je jednostavniji i kvalitetniji, ali problem je što nećete
uvijek pronaći paket za softver koji vam treba pa ćete morati to
alternativnom metodom. Najčešće korišteni paketni mehanizam je rpm
(Redhat Package Menager) kojeg koriste Red Hat, Mandrake, SuSE,
Conectiva i brojne druge distribucije. Instalacija:
# rpm -Uvh ime_paketa.rpm
# rpmbuild --rebuild ime_paketa.src.rpm
# rpm --rebuild ime_paketa.src.rpm --> na starijim sustavima
Detaljnije:
# man rpm
.src.rpm je source rpm paket, i njega skidate onda kada ne postoji rpm
paket za vašu distribuciju, ta ga gore opisanom metodom rebuildate.
Osvježavanje, odn. nadogradnja postojećih paketa:
# rpm -Fvh ime_paketa.rpm
To se koristi kada npr. skinete patcheve za svoju distribuciju pa je
želite nadograditi.
Ukoliko koristite Mandrake distribuciju, ona dolazi sa fantastičnim
alatom zvanim: urpmi. To je zapravo rpm sustav sa alatom koji rješava
međuovisnosti među paketima. Instalacija i deinstalacija su još
jednostavniji nego sa običnim rpm sustavom:
# urpmi ime_paketa.rpm --> instalacija
# urpme ime_paketa.rpm --> deinstalacija
Napomena: urpmi radi samo sa CD/DVD instalacijskim medijom distribucije,
Mandrake Club repozitorijem paketa (komercijalna usluga) i ostalim
neslužbenim Mandrake repozitorijima. Neslužbene Mandrake repozitorije je
potrebno ručno podesiti. Sa Mandrake distribucijom dolazi i rpm drake (u
sklopu Mandrake kontrolnog centra) koji je u stvari frontend za urpmi.
Alternativni način instalacije jest kompajliranje binarnih paketa.
Uglavnom dolaze u tar.gz ili .bz2 arhivama. Otpakiravaju se na sljedeći
način:
# tar xjvf ime_arhive.bz2
# tar xzvf ime_arhive.tar.gz
Način instalacije nije uvijek isti te je prije instalacije potrebno
pročitati upute za instalaciju. Obično se nalazi u korjenskom datotečnom
sustavu otpakirane arhive. Postupak instalacije softvera najčešće bude
sljedeći:
# ./configure
# make
# make install
RAD U GRAFIČKOM OKRUŽENJU
P: Dali će mi na Linuxu biti prepoznata grafička kartica?
O: Da, hoće. Bilo koja grafička kartica da je u pitanju, sigurno ćete
imati podršku za 2D akceleraciju što se dobije generičkim driverima iz
samoga kernela (vesa, nv itd.), dok za 3D grafiku je obično potrebno
imati upravljačke programe od strane proizvođača vašega grafičkog čipa
(ATI, nVidia, Matrox, S3...).
P: Imam grafičku karticu sa nVidia GeForce čipom, kako instalirati
upravljačke programe?
O: Veoma jednostavno, otvoriti terminal ili konzolu i učiniti sljedeće:
# init 3
# cd usr/local/src --> pretpostavimo da ste source kopirali ovdje
# sh NVIDIA-Linux-x86-1.0-6111-pkg1.run
<enter> <enter> <enter> ... slično kao na Windowsima sa Next ;^)
Naravno, cijelo vrijeme čitati što nam piše na ekranu glede uputa i
dokumentacije.
Sljedeći korak će biti preinaka XF86Config odn. xorg.conf datoteke kako
slijedi:
Zamijeniti liniju
“nv” ili “vesa” (ovisi o sistemu) Device odjeljku sa
“nvidia”
Također u Module odjeljku morate imati liniju:
Load "glx"
Te u toj istoj sekciji, ako postoje, ukloniti sljedeće linije:
Load "dri"
Load "GLcore"
Za detalje konzultirati: /usr/share/doc/NVIDIA_GLX-1.0/README.
Kad ovo jednom naučite, to je svega pola minute posla ;^)
P: Imam karticu sa nVidia GeForce čipom, kako podesiti TV out?
Prije svega morate instalirati NVIDIA upravljačke programe. Dalje,
preurediti odjeljak Device u vašem XF86Config ili xorg.conf kako je
opisano u dokumentaciji (/usr/share/doc/NVIDIA_GLX-1.0/README).
Orjentacioni primjer:
Section "Device"
Identifier "VESA Framebuffer"
Driver "nvidia"
VideoRam 131072
Option "DPMS"
Option "IgnoreEDID" "1"
VideoRam 131072
Option "NvAGP" "1"
Option "TwinView"
Option "SecondMonitorHorizSync" "30-50"
Option "SecondMonitorVertRefresh" "60"
Option "MetaModes" "1024x768, 1024x768; 800x600, 800x600;"
Option "TwinViewOrientation" "Clone"
Option "TVOutFormat" "COMPOSITE"
Option "ConnectedMonitor" "CRT, TV"
Option "TVStandard" "PAL-B"
Option "TVOverScan" "0.65"
# Insert Clocks lines here if appropriate
EndSection
Nakon toga ponovno pokrenete X-e (CTRL+ALT+BACK SPACE) i to je to. Ništa
lakše ;^)
P: Kako podesiti kotačić na mišu?
O: XF86Config, odn. xorg.conf, odjeljak InputDevice te tamo zamijeniti
nazivne (defaultne) vrijednosti sa sljedećim:
Option "Protocol" "IMPS/2"
Option "ZAxisMapping" "4 5"
P: Ne vidim kvačice pod X-ima. Kako ručno podesiti raspored tipkovnice?
O: XF86Config, odn. xorg.conf, odjeljak InputDevice te tamo zamijeniti
nazivne (defaultne) vrijednosti sa sljedećim:
Option "XkbRules" "xfree86"
Option "XkbModel" "pc105"
Option "XkbLayout" "bs"
P: Kako ručno podesiti frekvenciju osvježavanja monitora?
O: XF86Config, odn. xorg.conf, odjeljak Monitor te tamo zamijeniti
nazivne (defaultne) vrijednosti sa vrijednostima iz dokumentacije vašeg
monitora. Orjentacioni primjer za Samsung SyncMaster 757NF, 17'' CRT
monitor:
HorizSync 30.0 – 96.0
VertRefresh 50-96
Alternativno možete koristiti program xvidtune koji pokrećete
ukucavanjem istoimene naredbe kao root, ukoliko vaša distribucija dolazi
sa istoimenim programom. Mada, mnoge neke distribucije dolaze sa
vlastitim konfiguracijskim alatima (Mandrake, SuSE, Red Hat odn. Fedora
Core) te bi bilo preporučljivo proučiti dokumentaciju vašeg distributera.
Napomena: dobro proučite dokumentaciju vašeg monitora jer u suprotnom
teoretski možete trajno oštetiti vaš monitor.
INTERNET, E-MAIL, USENET I OSTALA ON-LINE ZABAVA
P: Ne radi mi modem pod Linuxom, kako ga podesiti?
O: Ukoliko se radi o hardverskom modemu koji se spaja na COM port pod
DOS-om (na Linuxu ttyS), tada nije potrebna nikakova instalacija već
samo kreirati simbolički link na vaš uređaj (ukoliko to niste učinili
prilikom instalacije). Postupak je trivijalno jednostavan, orjentacioni
primjer:
# ln -s /dev/ttyS0 /dev/modem
Napomena: provjeriti na koji port vam je modem spojen.
Oznake za portove:
ttyS0 = COM1
ttyS1 = COM2
ttyS2 = COM3
...
Ukoliko imate softverski modem, tada je instalacija modema bitno
drugačija ukoliko je modem uopće podržan, stoga je preporuka ukoliko
želite sa Linuxom na internet putem dial-up sustava, da si nabavite
hardverski modem. Uglavnom, postoje softverski Win modemi koji su
podržani pod Linuxom, od kojih su najpoznatiji oni sa Conexantovim
chipsetom.
P: Kako podesiti vezu za internet i kojim programom se spojiti?
O: Ovisi o vrsti veze kojom se spajate na internet. Najjednostavniji
način za spajanje je pomoću popularnog programa kppp koji standardno
dolazi sa KDE grafičkim okruženjem, obično se nalazi u paketu
kdenetwork. Postoje i alternativni GUI alati kao i komandno-linijski od
kojih su najpoznatiji wvdial i ppp.
P: Koje parametre koristiti za uspostavu veze?
O: Preporuka: koristiti kppp. Ukoliko se odlučite za ppp ili wvdial
program, evo orjentacionog primjera za Carnet vezu:
Kernel mora imati sljedeće postavke:
CONFIG_SERIAL=y
CONFIG_PPP=m
CONFIG_PPP_ASYNC=m
CONFIG_PPP_DEFLATE=m
CONFIG_PPP_BSDCOMP=m
Potrebni su paketi:
ppp
(opcionalno wvdial)
Treba kreirati /etc/ppp/peers/cmu datoteku sa sljedećim sadržajem:
ttyS0 # uredjaj-modem(S0 ili S1 za vanjski,S2 ili S3 za interni)
115200 # serijski port na 115200 bauda
crtscts # hardverska kontrola toka
noauth # ISP se ne treba autentificirati
defaultroute # ISP postavlja standardnu rutu
usepeerdns # koriste se ISP postavke DNSa
connect '/usr/sbin/chat -v -s -f /etc/ppp/chat-cmu'
te zatim kreirati datoteku /etc/ppp/chat-cmu sa sljedećim sadržajem:
TIMEOUT 500
ABORT "VOICE"
ABORT "BUSY"
ABORT "NO DIALTONE"
ABORT "NO ANSWER"
ABORT "NO CARRIER"
"" ATZ
OK ATX3M0
SAY "\nZovem CMU!\n"
OK ATDT076767676
CONNECT \c
HANGUP ON
sername: korisnik.domena
assword: lozinka
> ppp
SAY "\nPodizem ppp!\n"
Obratite pažnju na to da korisnik.domena zamijenite svojom korisničkom
oznakom u sustavu CARNetovih modemskih ulaza, koja je oblika:
korisnicko_ime.domena_ustanove. Loznika zamijenite svojom lozinkom.
Na CMU se spaja (obično s root korisničnog računa) naredbom "pon cmu", a
odspaja naredbom "poff".
Spajanje pomoću Wvdial još je jednostavnije.
U datoteku /etc/wvdial.conf se napiše:
[Dialer Defaults]
New PPPD
Modem = /dev/ttyS0
Baud = 115200
Init1 = ATZ
Init2 = ATX3M0
[Dialer cmu]
Phone = 076767676
Username = korisnik.domena
Password = lozinka
Obratite pažnju na to da korisnik.domena zamijenite svojom korisničkom
oznakom u sustavu CARNetovih modemskih ulaza, koja je oblika:
korisnicko_ime.domena_ustanove. Loznika zamijenite svojom lozinkom.
Na Internet se spaja s root korisničkog računa naredbom "wvdial cmu", a
odspaja prekidanjem istog kontrolnom tipkom CTRL-C.
2) Ukoliko imate ISDN uređaj:
Za standardni pasivni interni ISDN modem (HiSax kompatibilan) postavke
za kernel su:
CONFIG_ISDN=m
CONFIG_ISDN_BOOL=y
CONFIG_ISDN_PPP=y
CONFIG_ISDN_PPP_VJ=y
CONFIG_ISDN_MPP=y
CONFIG_ISDN_PPP_BSDCOMP=m
CONFIG_ISDN_DRV_HISAX=m
CONFIG_ISDN_HISAX=y
CONFIG_HISAX_EURO=y
CONFIG_HISAX_MAX_CARDS=1
CONFIG_HISAX_HFC_PCI=y
CONFIG_HISAX_W6692=y
Potrebni paketi su:
ipppd
isdnlog
isdnlog-data
isdnutils
isdnutils-base
isdnutils-doc
isdnutils-xtools
isdnvboxclient
isdnvboxserver
Konfiguracija je sljedeća:
U datoteci /etc/isdn/device.ippp0 potrebno je postaviti:
LOCALIP i REMOTEIP na dvije IP adrese iz privatnog raspona adresa (npr.
10.0.0.1 i 10.0.0.2 da budu različite od svih) lokalnih adresa.
LOCALMSN na MSN broj koji ćete koristiti za izlazne pozive
REMOTEMSN na CMU MSN broj: 076767676
te kasnije isdnctrl huptimeout na vrijednost 0
Zatim u datoteci /etc/isdn/ipppd.ippp0 promjenite name u vlastito
korisničko ime, i naposljetkuu datoteci /etc/ppp/pap-secrets samu
lozinku u sljećem formatu:
korisnik.domena * lozinka
Na CMU se spaja s root korisničkog računa naredbom: "isdnctrl dial
ippp0", a odspaja naredbom "isdnctrl hangup ippp0".
P: Dobijam poruku No dial tone, kako to riješiti?
O: Ovisi o programu koji koristite. Ukoliko se radi o programu kppp,
tada je potrebno otići u sljedeći meni: Configure – Modem – Modem
Commands, i tu pod Initialization String 2 upisati ATX3. Ukoliko se radi
o programu wvdial, tada u /etc/wvdial.conf ubaciti taj string na
određeno mjesto, npr. Init2 = ATX3.
UPRAVLJANJE SA DATOTEKAMA, DIREKRORIJIMA, KORISTICIMA I GRUPAMA
P: Midnight Commander zaboravlja zadnji posjećeni direktorij prilikom
izlaska, kako to podesiti?
O: Kreirati datoteku ~/.bashrc (ukoliko ista nije već kreirana) i u nju
upisati sljedeće:
alias mc='. /usr/share/mc/bin/mc-wrapper.sh'
Kopirati tu nadedbu u terminal ili konzolu i to je to.
-----------------------iznad ove linije------------------------------
--
Pozdrav, ICQ#:311102226
Igor Jagec mailto:igorm5@vip.hr
Ok drustvo dosta smo vremena izgubili, a Vedran Furac me ubio u pojam
pri tome spomenuvsi da nam tako i treba kad nismo napisali FAQ.
U biti covjek je u pravu pa sam nesto sklepao i prvo poslao Zubcicu
da vidim njegovo misljenje.
Ispod je njegov mail koji mi je vratio zajedno sa citiranim tekstom
koji sam ja uputio njemu tako da se nista nije izgubilo.
Procitajte donje mailove pa recite sto imate za reci. Ako se vecina
slaze podijelit cemo sekcije i podsekcije nakon cega cu pootvarati
ftp accounte.
Miroslav Zubcic <mvz(a)nimium.com> writes:
> djosip(a)croadria.com (Josip Deanovic) writes:
>> Gledam ja mjesecima u svojem gnusu jednu mailing listu po imenu FAQ.
>> I gledam ja nju, a ono mjesecima nista.
>
> Baš tako. Em sam imao posla, em sam pomalo izgubio živce i vjeru nešto
> što će ljudi koristiti. No izgleda da ćemo morati ipak to do skupštine
> u 12 mjesecu završiti ...
>
>> Pa sam dosao do zakljucka da smo svi skupa stali jer se nije kretalo
>> dok smo jos imali nekakvog morala ali kad bi se rijesili pocetni
>> problemi mozda bi onda islo.
>
> Baš tako.
>
>> Tako sam uzeo FAQ sa mailing liste i napravio ono sto sam rekao da
>> bi bilo najlakse i najbrze.
>>
>> Osnovna stvar je jedan index.shtml fajl u kojem su popisani
>> naslovi sekcija (sadrzaj) u obliku linkova na odgovore koji se
>> nalaze ispod sadrzaja.
>
> Odlično. Imaš više volje i snage od mene.
>
>> Svakom maintaineru dao bi se ftp account, a on bi u svojem home
>> direktoriju kreirao fajl po imenu 1.7.5.html ako bi radio na
>> sekciji 1.7.5.
>> Taj fajl bi se includeao u glavni fajl uz pomoc SSI (server side include)
>> featurea apachea.
>
> Može. Prihvaćam budući da si preuzeo inicijativu.
>
>> Svaki maintainer tako moze pisati svoj tekst u html-u koji treba
>> biti bez onoga s cim HTML fajl inace pocinje i zavrsava (bez head
>> bloka, bez pocimanja i zavrsavanja bodya i sl.).
>
> Kužim.
>
>> Slozio sam to na svojem siteu kao poddomenu i mapirao u jedan
>> direktorij izvan svojeg sitea.
>> Adresa za pristup siteu glasi: http://faq.linuxpages.org/
>> To je samo privremena mjera.
>
> Odlično!
>
>> Primjeti da se fajl koji odrzava Miroslav Zubcic zove 1.html i nalazi
>> se u njegovom home direktoriju u koji ga uploada ftp-om.
>> Tako se razlicite sekcije mogu ubaciti razlicitim ljudima nakon
>> cega se samo includeaju u glavni index.shtml fajl.
>
> Sviđa mi se.
>
>> Ne vjerujem da ce biti jako puno maintainera pa nije problem.
>> Ako se jednom stvori baza i web sucelje nece biti problem prebaciti
>> u bazu jer se u html-u lijepo napisu komentari tko sto odrzava.
>>
>> SSI se odvija na serveru i klijent koji browsa po stranicama kao
>> rezultat vidi kompaktnu html stranicu sa linkovima na anchore
>> nize na stranici.
>>
>> Ahilova peta ovog sistema je renumeriranje. Na primjer, ako jedan
>> maintainer dobije na odrzavanje 1.7.5 pa kasnije 1.7.5 postane
>> 1.7.6 onda ce se o tome morati obavijestiti maintainera te sekcije,
>> ispraviti glavni fajl i napraviti rename fajla koji se includea.
>> Ako je takvih sekcija onda se isto mora raditi za svaku od njih.
>>
>> Reci ti meni sada sto mislis o svemu tome?
>
> Jedino moguće rješenje. Zapravo si mrduo stvar sa mrtve točke.
>
>> BTW, nisam siguran jesam li uzeo najnoviji faq po kojem sam radio
>> sadrzaj.
>
> Čim dođem u Zagreb, imat ću puno posla sa HAC-om, a zatim i oko
> organizacije jesenckog CLUC-a (šef me tjera ...). Mogao bih u desetom
> mjesecu uzeti nekoliko točaka, a nekoliko gotovih odgovora ću ti
> poslati odmah (kada ih se dočepam sa stroja doma u Zagrebu).
>
> Oživjet ćemo opet mailing listu. Slobodno tamo sve ovo prepiši.
--
Josip Deanovic
Zdravo svima.
Otvorena nam je baza i dobio sam podatke za pristup doticnoj. Jos
nesto trabunjamo o tome koji URL cemo korisitit.
Slijedeci korak je na meni. Ja se iskreno nadam da cu uspjet ovaj
tjedan to posloziti na server. Nije to neki posao no ovaj tjedan imam
uzasnu guzvu. U subotu mi je jedan od vaznijih dana u zivotu.
Pozdrav !
--
Turbo aka Ivan Brozovic
$mail='ivan.brozovic(a)ka.htnet.hr' . 'turbo(a)linux.hr';
$web='http://www.foi.hr/~ibrozovi'; $mob='091-735-4701';
$ICQ=65431885; $geekcode='$web/geek.html'; $GnuPG='$web/pgp.html';
Nakon nekoliko nepredviđenih kašnjenja, konačno ćemo imati bazu i web.
No opet moram upozoriti na valjda zadnji u nizu kašnjenja, ovaj i
idući tjedan i ja i još neki imaju dosta složenu frku na poslu i ono
najvažnije i svakako opravdano:
Ženi se narodni heroj, pesnik i revolucionar, patriota, naš voljeni
Drug, Ivan Brozović `Turbo'!
Drugu Turbu želim u svoje osobno i u ime svih ostalih koji mu to
žele, dobar provod i sretnu navigaciju u bračnim vodama. Bit će i
childova jednog dana valjda (vidi fork(2) ...).
Počinjemo za cca 10-ak dana kada se sve smiri. Ja već imam nešto
pending materijala, a čujem da i drugi drže nešto po txt filekima.
Čim napravimo ovaj FAQ, vjerujem da smo na konju što se tiče
"besplatnog supporta", pogotovo na usenetu.
--
The Network is the Filesystem.
Da li je na linux.hr. otvorena ta baza i možemo li početi? Nemamo
nikakvih vijesti što se je događalo u zadnja dva dana.
Turbo, reci mi ako ima kakvih administratirvnih problema.
--
The Network is the Filesystem.
Da cekamo na zavrsetak interfejsa prema bazi ili da pocnemo slati
priloge u text/plain?
Prvo je super ideja, ali tu vec filozofiramo jos od prije nove godine, a
nema nikakvih pomaka. Drugo bi moglo dati rezultate vrlo brzo, ali zalim
Miroslava ako se bude morao muciti sa slaganjem desetaka mailova u FAQ.
Dakle, sto da radim(o)?
--
v v
Kristijan Conkas
e-mail: chonky(a)chonky.net
